Kako se čulo, na temelju akcije HSLS-a Platite rad nedjeljom inspektor rada u Krapinsko-zagorskoj županiji Emir Tuholjan izvršio je nadzor nad tri zagorska poduzeća (2 trgovačka i jedno tekstilno) i pronašao napravilnosti u jednom trgovačkom poduzeću iz Zlatara. Tamo su radnici radili prekovremeno dulje od 4 tjedna, također i subotom i nedjeljom, a poslodavac nije obavijestio inspektora rada, što je prema zakonu obavezan.

Nadzor od 8. lipnja ove godine rezultirao je tako zahtjevom za pokretanjem prekršajne prijave protiv poslodavca, čije ime HSLS-ovci nisu željeli otkriti, ali neslužbeno doznajemo da je riječ o poduzeću «Kogutex d.o.o.» iz Konjščine.

Protiv zabrane rada nedjeljom

Akciju «Platite rad nedjeljom» HSLS je pokrenuo u ožujku ove godine, stranka je otvorila besplatni telefon (0800 200 140) na koji nezadovoljni radnici mogu prijaviti poslodavca koji ne plaća rad nedjeljom i krši Zakon o radu. Kako je u Krapini izvijestila predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić, akcija ide dalje i gotovo je nevjerojatno na koje sve načine poslodavci u Hrvatskoj izbjegavaju svoje obaveze prema radnicima i koja objašnjenja daju kada ih posjete inspektori: «Najnoviji primjer je prijava radnice koja je radila 4 tjedna bez ijednog slobodnog dana, a poslodavac se pravdao da nije željela slobodan dan».

HSLS se ne zalaže za ukidanje rada nedjeljom. Hrvatska je turistička zemlja i ne može si dozvoliti da trgovine ne rade nedjeljom, ali ističu da taj rad treba biti posebno plaćen. U njihovom prijedlogu Izmjena zakona o radu, kome je i Vlada dala pozitivno mišljenje, kazne za prekršaje koji uključuju i nezakonit prekovremeni rad povećale bi se sa 60 000 do 100 000 kuna na 76 000 do 100 000 kuna.

U HSLS-ovim prijedlozima izmjena traži se i veća zaštita od mobinga, zabrana davanja otkaza poslodavcima kojima se zbog prekršaja na 30 dana zatvori poslovni prostor te jači inspekcijski nadzor u trgovinama s više od 20 radnika. HSLS-ovci ističu da bi se samo na ime neplaćenog i neevidentiranog prekovremenog rada moglo otvoriti novih 40 000 radnih mjesta.

Dobrovoljna komorska članarina

U Krapini je HSLS progovorio i o reformi komorskog sustava u Hrvatskoj. Zalažu se da članarina gospodarskoj i obrtničkoj komori bude dobrovoljna te da se uspostavi konkurencija komorskih organizacija. Kakao je na svojem primjeru objasnio Božidar Gorup, predsjednik županijske organizacije HSLS-a, njegovo poduzeće svake godine plaća 200 000 kuna obavezne članarine komori, a zauzvrat ne dobiva ništa. Hrvatska gospodarska komora, samo na ime članarina godišnje skupi 195 milijuna kuna (što je proračun ravan jednom ministarstvu), a HSLS tvrdi da poduzetnici od njihovog rada imaju malo koristi te da više informacija dobiju od lokalnih razvojnih agencija. Uz to, HGK ima 5 puta više zaposlenih negoli, primjerice, slovenska komora. HSLS se ne zalaže za ukidanje komora, nego samo da se članarina uplaćuje na dobrovoljnoj bazi. Prema njihovim istraživanjima, više od 70% hrvatskih poslodavaca želi prihvatiti takav model financiranja rada komora.