Živa se u termometrima sve više penje i prelazi 'tridesetku', a sparina ne posustaje. Tako bismo mogli opisati vrijeme ovih dana. No, prema najavama meteorologa, slično se nastavlja i u danima pred nama. Iz tog je razloga Hrvatski Crveni križ izdao preporuke građanima kako se čuvati od velikih vrućina. Za početak, potrebno je rashladiti svoj dom.

Klonite se vrućina
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22. sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža, ako je to moguće. Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost. Ako imate uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo – stoji u preporuci. Bitno je kloniti se vrućina i izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana, kao i naporan fizički rad, ako je to moguće.

Češće mali obroci
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge i sl. Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline. Pijte redovito vodu i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama – neki su od savjeta.

Više pažnje osobama koje žive same
U teške vruće dane potrebno je obratiti više pažnje osobama koje većinu vremena provode same, posebno starijim osobama i kroničnim bolesnicima. - Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć. Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju – bitni su savjeti za što bezbolnije 'izdržati' vruće ljeto.