Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno u suradnji s Udrugom Hyla i Gradskom knjižnicom Krapina predstavila je rezultate bioloških istraživanja provedenih tijekom 2024. godine na područjima ekološke mreže Natura 2000 – Strahinjčice i Vršnog dijela Ivančice te na Kunagori i Vinagori. Stručni predavači Boris Lauš i Luka Petroko iz Udruge Hyla podijelili su svoja saznanja s terena te istaknuli važnost očuvanja prirodnog bogatstva ovog područja.

Otkrivena velika bioraznolikost

Na Kunagori i Vinagori zabilježene su vrste iz skupina vodozemaca, gmazova, vretenaca i kornjaša, a izrađeni su i preliminarni popisi tih skupina. Unatoč maloj površini istraživanih područja, pokazala se iznimna bioraznolikost. Budući da je ovo bila prva godina istraživanja, očekuje se da će u narednim godinama biti otkriveno još više vrsta.

- Istraživanja su izuzetno važna jer kroz njih bolje upoznajemo okoliš i prirodu, koja nam može mnogo toga otkriti. Naša su istraživanja ključna za inventarizaciju, ali i za kasniji monitoring i očuvanje ciljnih vrsta - istaknula je Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno.

Važni nalazi na Strahinjčici i Ivančici

Na područjima ekološke mreže Vršni dio Ivančice i Strahinjčice proveden je program praćenja stanja jelenka i žutog mukača, vrste žabe.

- Kod obje vrste proširili smo poznatu rasprostranjenost i utvrdili da su im staništa u povoljnom stanju. Što se tiče Kunagore i Vinagore, napravili smo početni popis vrsta skupina, a obzirom na veličinu područja, ispostavilo se da ima vrsta svih skupina, a posebno velik broj ciljnih vrsta koje je bitno izvještavati u EU. Našli smo nekoliko nalaza ciljnih vrsta koja nisu bila poznata za ta područja, a je nalaz grimizne plosnatice koji je prvi put zabilježen na Strahinjčici prošle godine, ali smo i proširili smo i ostale vrste koje smo usputno zabilježavali - rekao je Luka Petroko iz Udruge Hyla.

Očuvanje prirode zahtijeva suradnju

Osim praćenja stanja vrsta, stručnjaci su naglasili i važnost suradnje različitih sektora u očuvanju prirode.

- Ljudi ne mogu sami očuvati prirodu, već je nužna koordinacija među institucijama, poput šumarstva i poljoprivrede. Primjerice, u privatnim šumama bilo bi korisno provoditi selektivnu sječu, stablo po stablo, kako bi se očuvao kontinuitet staništa - objasnio je Boris Lauš.

Istraživanja će se nastaviti i u narednim godinama, a prikupljeni podaci koristit će se za daljnju zaštitu i očuvanje bioraznolikosti na području Krapinsko-zagorske županije.