Foto: Ilustracija

Meteorolozi ovih dana upozoravaju na neobičan događaj u gornjim slojevima atmosfere koji bi mogao značajno utjecati na vrijeme ove zime. Riječ je o ranom stratosferskom zagrijavanju, pojavi koja može poremetiti polarni vrtlog, golemi sustav hladnog zraka iznad Sjevernog pola.

Kada se polarni vrtlog oslabi ili 'raspadne', hladan arktički zrak lakše se spušta prema jugu. To obično znači hladnije i snježnije razdoblje u Europi, posebno u sjevernim i središnjim dijelovima kontinenta.

Znanstvenici navode tri glavna razloga zašto bi polarni vrtlog ove zime mogao oslabiti:

Promjena smjera vjetrova visoko u atmosferi, koja ove zime olakšava prijenos energije prema sjeveru i dodatno destabilizira vrtlog.
Manjak arktičkog leda, posebno u morima blizu Europe, koji dodatno slabi hladni zračni vrtlog iznad Arktika.

Zbog ovih čimbenika, atmosfera iznad sjeverne hemisfere već pokazuje znakove zagrijavanja, i to ranije nego što je uobičajeno.

Što to znači za Europu?

Ako se trend nastavi, veći dio sjeverne i središnje Europe (uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Skandinaviju, Njemačku i Poljsku) mogao bi doživjeti hladniji i snježniji početak zime nego što je prosjek.

Južna Europa (poput Italije, Španjolske i Grčke) vjerojatno će ostati toplija i suša.

To ne znači da će cijela zima biti ledena, nego da nas vjerojatno čeka nestabilnije vrijeme, s izmjenama toplijih i vrlo hladnih razdoblja.

Meteorolozi su za Severe Weather pisali o većim europskim regijama, ne spominju direktno Hrvatsku, ali može se zaključiti kako unutrašnjost čeka nešto hladnija zima s više snijega. Dalmacija i Istra također mogu očekivati snijeg, ali ne u količinama kao na kontinentu.

Ukratko, rani znakovi pokazuju da bi zima 2025./2026. u Europi mogla biti hladnija i aktivnija nego proteklih godina. Stručnjaci napominju da su takve promjene u stratosferi rijetke, ali mogu imati velik utjecaj na vrijeme koje osjećamo na tlu, od povećane količine snijega do naglih valova hladnoće, pišu 24 sata.