Uoči Dana antifašističke borbe, jednog od ključnih datuma hrvatske povijesti i identiteta, na Špiranec bregu u Bedekovčini održano je središnje županijsko obilježavanje kojim se odaje počast hrabrim ljudima koji su svojim životima i djelima utkali temelje današnje slobodne i demokratske Hrvatske. Na mjestu gdje je davne 1942. godine osnovan prvi zagorski partizanski odred, okupili su se predstavnici lokalne, županijske i europske vlasti kako bi podsjetili na vrijednosti antifašizma – slobodu, jednakost, pravednost i otpor prema svakom obliku totalitarizma.

Svečanost su obilježili govori koji su istaknuli povijesnu važnost borbe, ali i nužnost očuvanja njezine ostavštine u suvremenom društvu. 

- Na ovome mjestu, 1942. godine u klijeti Špiranca, formiran je prvi zagorski partizanski odred. 1976. godine u tu je svrhu postavljen i spomenik partizanima koji su ga osnovali. Općina Bedekovčina poštuje te tekovine. Uredili smo ovo područje, održavamo ga i vodimo brigu o njemu – objasnio je načelnik općine Bedekovčina Željko Odak.

Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, ovom je prilikom istaknuo kako opasnost od fašizma uvijek postoji - od politika koje su usmjerene protiv prava i sloboda drugih nacija, preko vjere, ispovjedi pa do privatnih odabira. 

- Međutim, na nama je da se kroz obrazovni sustav, kroz javne institucije jasno odredimo oko tih stvari i jasno zauzmemo svoj stav – poručio je župan. Dodao je kako se današnjim događajem odaje počast svim borcima NOB-a i prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska koja je tada bila prva organizirana oružana postrojba u tada porobljenoj Jugoslaviji.

- Vrlo je teško staviti se u te cipele, ući u to vrijeme, ali koliku su viziju i hrabrost morali imati ti ljudi da bi se, nakon tadašnjih velikih strahota na području čitave Europe, usprostavili takvom neprijatelju? NOB, pod vodstvom našeg Zagorca Josipa Broza Tita i prvi hrvatski predsjednik koji je također bio u partizanima (bio je najmlađi Titov general), dovoljno govori o tome koliko su naši ljudi ponovno bili dalekovidni, koliko su im pravica i privatne slobode bile na prvom mjestu u vrlo neizvjesnom vremenom. Zbog toga bi im trebalo dati počast, a da ne govorimo o svemu onome što se dogodilo kroz Drugi svjetski rat – rekao je župan Kolar.

Zaključio je kako je stvoren sustav koji nije bio idealan, ali je u dobrom dijelu bio pravedan.

- U krajnjoj liniji, zahvaljujući antifašističkoj borbi, kada se događaju veliki događaji, naši su predsjednici u prvom redu jer Europa itekako cijeni doprinos antifašističke borbe na području bivše Jugoslavije i sada, na području Hrvatske – rekao je Kolar.

Zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost, Marko Vešligaj ističe kako je Europska unija nastala na temeljima antifašizma kada su se države, nakon strahota Drugog svjetskog rata, odlučile udružiti i surađivati. 

- Nije slučajno i Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, stoga je ovo sigurno jedan od većih Europskih dana. Antifašizam je u temeljima suvremene Europe i moderne Republike Hrvatske. Preambolom sustava je jasno je rečeno da je današnja Republika Hrvatska nastala na temeljima ZAVNOH-a i antifašističke borbe. Kroz dan antifašističke borbe odajemo počast hrabrim ljudima koji su već 22. lipnja, nakon napada Njemačke na tadašnji Sovjetski savez, hrabro ustali i borili se kroz četiri godine protiv najvećega zla koje je ikada zadesilo čovječanstvo, a to je njemački nacizam i talijanski fašizam kojeg smo ponosno pobijedili u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga, dobili smo Republiku Hrvatsku unutar tadašnje Jugoslavenske federacije. Ustavom iz 1974. godine omogućeno je da Hrvatska, kao federalna jedinica u sklopu Jugoslavije, ima pravo na samoopredjeljenje i to pravo je ostvareno na izborima 1990. godine te kasnije pobjedom u Domovinskom ratu – rekao je Vešligaj.

Prema njegovim riječima, pobjeda nad fašizmom stvorila temelje današnje Hrvatske, ali i stvorila europske vrijednosti koje danas njeguje Europska unija koje se jasno distancira protiv bilo kakve rasne, spolne, seksualne diskriminacije, dakle za sve ono za što su se borili partizani.

- Mi u Zagorju moramo biti ponosni jer je i vođa antifašističkog pokreta bio naš Zagorec Josip Broz Tito, ali i brojni zagorski sinovi i kćeri koji su i početkom 40-ih godina osnovali prvi partizanski odred i borili se protiv fašizma na našim bregima – zaključio je Vešligaj.

Središnjem županijskom obilježavanju prethodilo je polaganje vijenaca i lampiona u Zaboku i Pregradi.

Ovaj sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elekroničkih medija