Inflacija posustaje, cijene energije i pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda padaju, no sve su glasnije najave poskupljenja kruha, javlja HRT.

Cijene pekarskih proizvoda rast će, potvrđuju u Žitozajednici i dodaju da će povećanje ovisiti o pojedinačnoj procjeni svakog proizvođača. Upozoravaju na povećane troškove i zamjetan uvoz pekarskih proizvoda, što smanjuje konkurentnost i profitabilnost naše industrije.

Hrvati obožavaju kruh. Na godinu prosječno pojedu 62 kilograma pa smo među europskim rekorderima po potrošnji pekarskih proizvoda. I u ovoj koprivničkoj pekarnici tijesto za kruh mijesi se i diže danonoćno, ali ne i cijene.

- Nemamo nikakve potrebe za povećanjem cijena. Brašno je otišlo od korone i rata u Ukrajini u nebesa, ali tri puta je sada pala cijena i došli smo do prihvatljive cijene. Sada je borba da ne opteretimo proizvod, a da povećamo neto plaće radnicima i da ostanu u Hrvatskoj, rekao je Dejan Zrinski, vlasnik pekarne Koprivnica.

Cijene pšenice i kukuruza na tržištu pale su i do 50 %, no pekari se žale na cijenu rada, transporta, pa i struje. Problem je i nerentabilna proizvodnja.

- Pšenice imamo duplo više od potreba, a ne prerađujemo je u proizvode dodane vrijednosti koji bi donjeli nova radna mjesta. Mi smo definitivno puno izgubili i vidimo poziciju Hrvatske kao bazena jeftine sirovine i uvoza finalnih proizvoda, kazala je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Čak 30 % pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza i nekoć profitabilnu industriju polako preuzimaju stranci.

- Svaki će poduzetnik donjeti odluku o profitnoj marži, industrija je konkurentna ima velik broj igrača, dolazi do okrupnjavanja i složeni su uvjeti kako napraviti cijene da zadovolje kupce, ustvrdila je za HRT Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambenoj industriji.