Koliko će iznositi minimalna plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja 2027. godine? Odgovor na to pitanje još nije poznat, ali prijedlozi poslodavaca i sindikata pokazuju velike razlike u očekivanjima. Dok Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže povećanje na približno 1087 eura bruto, sindikati traže čak 1250 eura. Konačnu odluku mora donijeti Vlada, a uz povećanje plaća otvoreno je i pitanje poreznog rasterećenja zaposlenih.

Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj tijekom 2026. godine iznosi 1050 eura. Prema prijedlogu HUP-a, u idućoj bi godini trebala porasti na 1086,75 eura, što predstavlja povećanje od 36,75 eura, odnosno 3,5 posto.

Poslodavci svoj prijedlog temelje na očekivanoj inflaciji od četiri posto i procijenjenom realnom padu produktivnosti od 0,5 posto. Smatraju da bi snažnije povećanje minimalne plaće moglo dodatno opteretiti gospodarstvo, osobito manje poduzetnike i industrijske djelatnosti s velikim udjelom troškova rada.

Sindikati, međutim, smatraju da je takvo povećanje nedovoljno za očuvanje životnog standarda radnika.

Njihov zahtjev od 1250 eura bruto značio bi povećanje minimalne plaće za 200 eura, odnosno približno 19 posto u odnosu na ovogodišnji iznos.

Razlika između prijedloga poslodavaca i sindikata iznosi 163,25 eura bruto mjesečno. Na godišnjoj razini riječ je o gotovo 1960 eura razlike u bruto primanjima radnika zaposlenog tijekom svih 12 mjeseci.

Kako piše novinarka Marina Klepo u Jutarnjem listu, poslodavci uz umjerenije povećanje minimalne plaće predlažu i porezne promjene kojima bi se povećala neto primanja radnika bez razmjerno velikog povećanja troškova za poduzeća.

Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na povećanje osnovnog osobnog odbitka, odnosno neoporezivog dijela dohotka.

Osnovni osobni odbitak trenutačno iznosi 600 eura mjesečno, a HUP predlaže povećanje na približno 840 eura. Time bi se smanjio dio plaće na koji se obračunava porez na dohodak.

Prema podacima koje donosi Jutarnji list, radnik samac koji prima minimalnu plaću trenutačno može mjesečno plaćati gotovo 60 eura poreza na dohodak.

Koliki će porez pojedini radnik stvarno platiti ovisi o njegovim osobnim okolnostima, olakšicama i poreznoj stopi koju primjenjuje grad ili općina prebivališta.

Povećanje osobnog odbitka moglo bi zato donijeti određeno povećanje neto plaće čak i kada se bruto iznos ne bi značajnije promijenio. Na problem sporijeg povećanja osobnog odbitka u odnosu na rast plaća upozorava i ekonomist Instituta za javne financije Ivica Urban.

Prema podacima koje je iznio, osobni odbitak od 2017. do 2025. godine povećan je za samo 19 posto, dok su prosječne plaće u istom razdoblju porasle za 96 posto.

Urban je izračunao da bi povećanje osobnog odbitka na 810 eura moglo smanjiti prosječnu poreznu stopu s devet na 7,3 posto.

Riječ je o zasebnom izračunu poreznog rasterećenja, a ne o već prihvaćenoj odluci Vlade.

Upravo je zato pitanje osobnog odbitka postalo važan dio razgovora o minimalnoj plaći. Povećanje bruto iznosa ne znači da će radnik dobiti jednako povećanje na svoj bankovni račun, jer na konačnu neto plaću utječu doprinosi i porez na dohodak.

S druge strane, povećanje osobnog odbitka smanjuje porezne prihode, osobito prihode jedinica lokalne samouprave, pa svaka takva promjena ima i proračunske posljedice.

Poslodavci pritom upozoravaju da rast troškova rada mora pratiti produktivnost, dok sindikati naglašavaju potrebu za većim primanjima zaposlenih koji imaju najniže plaće.

Odluka je sada na Vladi Andreja Plenkovića, koja pri određivanju minimalne plaće treba razmotriti prijedloge socijalnih partnera, gospodarske pokazatelje i zakonske kriterije.

Prema Zakonu o minimalnoj plaći, Vlada mora utvrditi iznos minimalne plaće za sljedeću kalendarsku godinu najkasnije do 31. listopada tekuće godine.

To znači da bi odluka o minimalnoj plaći za 2027. trebala biti poznata do kraja ovog mjeseca.

Važno je naglasiti da iznosi od 1086,75 i 1250 eura zasad predstavljaju prijedloge, a ne službeno donesenu odluku. Nije potvrđeno ni hoće li Vlada prihvatiti povećanje osnovnog osobnog odbitka.

Za radnike s najnižim primanjima sljedeći tjedni tako će biti važni jer bi trebali pokazati koliko će im bruto plaće porasti od početka iduće godine i hoće li uz povećanje minimalca biti uvedene dodatne porezne olakšice.