Foto: Ilustracija/Pixsell

Hrvatska se sve više okreće geotermalnoj energiji, prepoznajući je kao ključan energetski resurs za budućnost. Nakon uspješnih istraživanja u četiri grada prošle godine, započela su nova bušenja u Virovitici, otvarajući novo poglavlje u iskorištavanju topline iz Zemljine unutrašnjosti, piše Poslovni.

Virovitica: Prvi korak prema održivom toplinarstvu

U Virovitici su započeli istražni radovi na bušotini VirGT-1, čime se otvara put prema korištenju geotermalne energije za grijanje i održivi razvoj. Planirana dubina bušotine je oko 1300 metara, a cilj je ispitati geološke strukture i potencijalna ležišta geotermalne vode. Projekt se odvija na istražnom području "Virovitica 2", koje obuhvaća Viroviticu i općinu Lukač, a provodi ga tvrtka Crosco pod vodstvom Agencije za ugljikovodike. Trenutno se buši na dubini od oko 600 metara, gdje se očekuju temperature fluida između 60 i 70 stupnjeva. Cjelokupni proces bušenja i istraživanja trajat će oko 45 dana.

Širok spektar primjene geotermalne energije

Geotermalna voda iz Virovitice trebala bi grijati Veleučilište, Studentski dom, restoran, kafić, dječji vrtić i III. osnovnu školu. Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, naglašava da je ovaj projekt dio šireg programa istraživanja geotermalnog potencijala za centralizirano grijanje. Agencija aktivno promiče geotermalnu energiju, posebno u toplinarstvu. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) locirane su četiri uspješne istražne bušotine u Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću, gdje su zabilježene značajne količine tople vode. Krpan se nada da će Virovitica nastaviti taj pozitivan niz.

Energetska tranzicija i lokalne koristi

Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, ističe važnost ovakvih projekata za energetsku tranziciju. Cilj je zamijeniti fosilna goriva u sustavima grijanja energentom bez ugljičnog otiska, čime se smanjuje utjecaj na okoliš i osigurava održivo i pristupačno grijanje za lokalnu zajednicu. Projekt će također potaknuti razvoj poduzetničkih i poljoprivrednih aktivnosti, poput stakleničke proizvodnje i sušara. U ovoj fazi projekta ulaže se oko pet milijuna eura, sredstva osigurana iz državnog proračuna.