Izmjene i dopune Zakona o lovstvu, između ostalog, donose prednost domicilnim udrugama i prethodnim koncesionarima pri dodjeli lovišta u zakup, produženje zakupa s 10 na 20 godina, revalorizaciju godišnje naknade za pravo lova te načelo dokazane krivnje za štete u poljoprivredi i prometu, piše Dnevnik.hr.

Jedan od najvećih izazova u provedbi postojećeg Zakona o lovstvu predstavlja kontinuirani rast šteta nastalih u naletima vozila na divljač, što uzrokuje značajno financijsko opterećenje državnog proračuna i lovoovlaštenika te dovodi do dugotrajnih sudskih postupaka i pravne nesigurnosti.

Prijedlogom Zakona dodatno se uređuje pitanje sprječavanja šteta od divljači te se jasnije definiraju obveze lovoovlaštenika, korisnika zemljišta i vozača u prometu. Novi model temelji se na načelu dokazane krivnje prema kojem će vozač odgovarati za štetu ako je vozilom upravljao protivno prometnim propisima, dok će lovoovlaštenik odgovarati ako je šteta nastala kao posljedica provođenja skupnog lova.

"U slučajevima kada nema dokazane krivnje ni jedne strane, svaka strana snosit će vlastitu štetu", istaknuo je na sjednici Vlade ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Uvođenjem načela dokazane krivnje i postavljanja Zakona o lovstvu kao posebnog zakona (lex specialis), razgraničava se i pitanje odgovornosti za štete u prometu i poljoprivredi. "Cilj je smanjiti pravnu nesigurnost, nastoji se smanjiti broj sporova, rasteretiti državni proračun i lovoovlaštenike, te u konačnici uspostaviti jasniji i pravedni sustav nadoknade šteta”, rekao je ministar.

"Kroz financiranje naknade šteta od naleta vozila na divljač putem jedinstvene police osiguranja preko Hrvatskog lovačkog saveza iz državnog je proračuna od 2018. godine isplaćeno više od 55 milijuna eura. Zato je bilo potrebno jasnije urediti odgovornost svih sudionika sustava i smanjiti prostor za različita tumačenja", istaknuo je Vlajčić.

Davanjem lovačkim društvima s područja na kojem se lovište nalazi štiti se domicilne lovce, istaknuo je ministar i dodao da u Hrvatskoj ima oko 70.000 lovaca i lovkinja i 730 lovačkih društava.

U obrazloženju zakonskih izmjena navedeno je da domicilno stanovništvo okupljeno u lokalne udruge, predstavlja jedini operativni jamac za trenutačnu i kontinuiranu provedbu ovlasti koje lovstvo obuhvaća, poput hitne reakcije kod provođenja mjera sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti kod životinja.

Prednošću koju će prethodni koncesionari dobiti prilikom natječaja na kojima mogu obnoviti pravo koncesije, osigurava se kontinuitet stručnog gospodarenja lovištem, navodi se u obrazloženju zakonskog teksta. Vlajčič je rekao da to znači samo jedno: "Kraj neizvjesnosti lovačkim udrugama i zeleno svjetlo za ozbiljna dugoročna ulaganje u lovni turizam."

Dosadašnje zakonsko rješenje propisivalo je da najpovoljnija ponuda ona kojom je ponuđena najviša cijena godišnje naknade za pravo lova.

Pored toga, Vlajčić naglasio je da će zakonskim promjenama županije dobiti tri puta veći prihod od lovozakupnina, što, kako je rekao, "znači tri puta više sredstava za razvoj lovstva i učinkovitu zaštitu od šteta, od divljači na njihovom području na lokalnoj razini".

Među ostalim važnijim novostima u izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu jest i propisivanje revalorizacije iznosa godišnje naknade za pravo lova, čime se osigurava da ta naknada ostane pravična i tržišno utemeljena. Uvodi se i poseban program osposobljavanja i polaganja ispita iz balistike i rukovanja lovačkim oružjem, što će biti uvjet za pristupanje lovačkom ispitu, piše Dnevnik.hr.