U godini za nama u Njemačkoj je živjelo 20,2 milijuna ljudi koji su ili sami doselili u Njemačku ili su im se tu doselila oba roditelja. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, to je 6,5 posto više nego 2021. godine.

Kao rezultat toga, udio useljenika prve i druge generacije u ukupnom stanovništvu Savezne Republike Njemačke porastao je s 23 posto u 2021. na 24,3 posto prošle godine. Svaki četvrti njemački građanin praktično je doseljenik stranog porijekla, javlja Deutsche Welle, piše Slobodna Dalmacija.

Udio izravnih useljenika u stanovništvu je porastao za 7,3 posto, puno brže od broja izravnih potomaka roditelja imigranata rođenih u Njemačkoj. Najnovije brojke mikro – popisa stanovništva u Njemačkoj pokazuju da je oko tri četvrtine od 20,2 milijuna migranata osobno došlo u Njemačku od 1950. godine. Gotovo pet milijuna ljudi u Njemačkoj su izravni potomci takvih imigranata.

Promatrajući razdoblje od 2013. godine, najviše imigranata dolazi iz Sirije, njih 16 posto. Slijede Rumunjska sa sedam posto i Poljska sa šest posto. Ukrajina je na četvrtom mjestu s udjelom od pet posto, no još uvijek popisom nisu obuhvaćeni svi ratni prognanici.

Prema posljednjim potpunim podacima o useljavanjima u Njemačku s kraja 2021., među njihove najbrojnije useljenike spadaju i državljani Hrvatske kojih je prema tim podacima čak 422.000. Po brojnosti doseljenih u Berlinu Hrvati se vode već na sedmom mjestu, odmah iza državljana Turske, Poljske, Rumunjske, Sirije, Italije i Grčke, no s obzirom na veličinu hrvatske države možemo se smatrati i pravim šampionima migracije u zemlju Wolfganga Goethea, piše Slobodna Dalmacija.