Zovu referade, šalju e-mailove i osobno dolaze rješavati upise, ispitne prijave ili molbe, baš kao da njihova djeca još pohađaju osnovnu školu. Sve više hrvatskih roditelja preuzima ulogu glasnogovornika svojih punoljetnih potomaka, a fenomen je postao toliko izražen da se njime nedavno javno pozabavio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) pa je roditeljima uputio apel da prestanu komunicirati s profesorima i administrativnim osobljem u ime studenata, piše Jutarnji.

- Brucoši i brucošice, kao i studenti viših godina, odrasle su osobe. Stoga ne postoji opravdan razlog, osim u slučaju više sile ili ozbiljnih zdravstvenih okolnosti, da roditelji kontaktiraju upravu fakulteta, referadu ili profesore - poručili su s FPZG-a i dodali da se takav oblik komunikacije može smatrati "neopravdanim pritiskom" na zaposlenike.

Iako je objava u međuvremenu uklonjena, na fakultetu su pojasnili da je nastala tijekom najintenzivnijeg dijela upisnog roka kada su službe bile zatrpane pozivima, ali ne studenata, već njihovih roditelja.

Slično primjećuju i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje nam kažu da su posljednjih godina pozivi roditelja postali uobičajena praksa.

- Prije deset godina ovakvih situacija gotovo da nije bilo. Danas roditelji zovu za sve: od toga da jave kako je dijete ostalo dulje na sezoni, do pitanja o upisima ili ispitima. Ne tako davno toga bi se sramili i studenti i roditelji. Mnogi roditelji danas očito svoju djecu smatraju nesposobnom da samostalno rješavaju probleme - rekli su u studentskoj referadi.

Psiholozi tvrde da fenomen prezaštićivanja, poznat kao "helicopter parenting", dugoročno potiče nesigurnost i odgađa emocionalno osamostaljivanje mladih. Prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Psychiatry, studenti koji su odrasli uz roditelje koji ih stalno nadziru i štite od svakodnevnih izazova pokazuju više razine depresije i niže samopoštovanje.

Pokazalo je tako i kinesko istraživanje provedeno 2023. - pretjerano uključeni roditelji često kod djece potiču konflikte s vršnjacima i osjećaj da "im sve pripada", što vodi u frustracije i napetosti u studentskim zajednicama. Istraživanje objavljeno u Journal of Child and Family Studies utvrdilo je pak da visoka razina roditeljske kontrole izravno korelira s većom socijalnom anksioznošću i nižim osjećajem osobne kompetencije, piše Jutarnji.