Zagrepčanka je ostala u čudu kada joj je u domu rečeno kako joj, bez obzira što joj je majka umrla šestog dana u mjesecu, neće biti vraćen uplaćeni iznos. Po uplati je njena majka i nakon smrti još uvijek bila „živa”, priču donosi N1.

“Pitali smo za objašnjenje zašto ne možemo dobiti povrat novca, no rekli su nam kako to nije praksa u njihovom domu. Zastrašujuća je nemoć koju u tom trenutku osjećate”, kaže Zagrepčanka.

Kroz istu je situaciju prolazila Splićanka koja je svoju majku smjestila u privatni dom u Kaštelima, a majka joj je umrla početkom mjeseca. I ona je platila punu cijenu iako je u isti krevet odmah smještena druga umirovljenica čija je obitelj također platila punu cijenu.

“Bilo nam je neshvatljivo da smo dan nakon smrti naše majke, kada smo došli po njezine stvari, na krevetu ugledali drugu ženu. To znači da je dom za taj krevet dobio 3200 eura u jednom mjesecu. Pa gdje to ima? Zato budućim korisnicima preporučujem da dobro čitaju mala slova u ugovoru, inače će imati dodatne troškove”, poručuje Splićanka.

U nekim ugovorima koji se potpisuju prije ulaska u dom navedena je klauzula o takvoj vrsti plaćanja, ali u dobrom dijelu privatnih domova o cijenama ne piše puno toga, pa čak ni malim slovima, tvrde djeca nekih roditelja koji su tamo na skrbi.

U Hrvatskoj je do kraja listopada na raspolaganju starijim osobama bilo ukupno 674 pružatelja usluga smještaja. Od toga su tri državna doma, sedam domova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, 45 onih čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave (tzv. decentralizirani domovi), te 306 obiteljskih domova.

Tu je i 313 ostalih pružatelja usluga smještaja za starije upisanih u Registar pravnih i fizičkih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ima sklopljene ugovore o smještaju sa 104 pružatelja usluga, tzv. privatnih domova.

Privatni domovi cijenu usluge određuju samostalno, pa ministarstvo ne može utjecati na njih. Interval cijena socijalnih usluga utvrđuje se jedanput godišnje, a svi pružatelji usluga moraju ispuniti zakonski propisane minimalne uvjete.

Vlada je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) pokrenula projekt izgradnje i opremanja osam centara za starije, no interes za NPOO-ov poziv pokazao je da su potrebe puno veće.

Zato su osigurana dodatna sredstva iz državnog proračuna pa se u svakoj županiji iz koje je zaprimljen projekt financira izgradnja jednog centra za starije osobe, odnosno dodatnih 10 centara.

Sveukupno je za izgradnju 18 centara za starije u 18 županija osigurano 159 milijuna eura kroz NPOO, dok će dio sufinancirati jedinice lokalne samouprave.

Ti centri raspolagat će s gotovo 2000 smještajnih kapaciteta, od čega više od 250 za korisnike oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, te izvaninstitucijskim uslugama za više od 4500 korisnika, koje će starijim osobama omogućiti što duži ostanak u vlastitom domu.

Program skrbi za starije “Zaželi” provodi se od 2016. godine, za njega je u prve tri faze utrošeno 292 milijuna eura, a omogućen je ostanak starijih osoba u vlastitim domovima pružanjem pomoći u kući.

Programom je dosad obuhvaćeno više od 120.000 starijih i nemoćnih osoba, a samo u posljednjem pozivu, objavljenom lani, ugovoreno je više od 500 projekata u iznosu od 460 milijuna eura.