Trend smanjivanja kamatnih stopa na hrvatskom bankarskom tržištu prisutan je već godinama i za očekivati je da će se nastaviti, s obzirom na povoljna kretanja na međunarodnim tržištima.

No do izjednačavanja kamata u Hrvatskoj i razvijenijim zemljama Europske unije neće doći tako skoro, kažu stručnjaci.

Prema podacima Hrvatske udruge banka (HUB), kamatne stope na kratkoročne depozite građana u eurima, koji čine gotovo dvije trećine štednje građana u bankama, smanjuju se još od 2008. godine, kada su prosječno iznosile 4,5 posto. Sada su približno na razini od oko 1,5 posto, a za depozite poduzeća ta je stopa i niža, pa se kreće oko jedan posto.

Kod kamata na kredite taj je pad blaži, ali ipak prisutan, pa se primjerice kamatna stopa na stambene kredite građana trenutno kreće u prosjeku oko 5,3 posto, dok je od sredine 2008. do početka 2011. bila iznad 6 posto, javlja HRT.

S ulaskom u EU smanjen rizik

Dodatni razlog za smanjenje kamata, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, bio je ulazak Hrvatske u pravni i institucionalni okvir EU, koji je značio i odgovarajuće smanjivanje rizika za domaće banke i međunarodne investitore (tzv. rizik zemlje).

Temeljem toga, Novotny kaže da se može očekivati opće snižavanje kamatnih stopa, a da će brzina tog procesa ovisiti o kretanju kamata na europskim financijskim tržištima, koje su danas na povijesno najnižoj razini.

No, s druge će strane, smatra Novotny, ovisiti o reformama koje će se provoditi u hrvatskom javnom sektoru. Ukoliko se nastavi politika visokih deficita u financiranju javnih potreba, tada će pad kamatnih stopa biti usporen, vjerojatno neznatan.

''Dakle, trend pada će se nastaviti, ali ipak se ne može očekivati da će kamatne stope u Hrvatskoj biti izjednačene s kamatnim stopama u članicama eurozone'', ističe Novotny.