Rat u Ukrajini utjecao je i na rad mjenjačnica. Otkako je počela ruska invazija, gužve u mjenjačnicama diljem zemlje – Hrvati masovno kupuju eure. Kao da sutra ne postoji – gužve u mjenjačnicama u Hrvatskoj traju danima.

"Posla ima dosta, a valuta se kupuje kao što se kupuje ulje po dućanima", kazala je prodavačica Sanja Dadasović za RTL televiziju.

Ovakvu navalu ne pamte. Promet je zadnjih dana skočio i do 50 posto. Ne kupuju se samo euri.

"Neki dan smo imali gospođe koje su kupovale i dinare, i češke krune, i poljske zlote što je nama u redu, međutim ogromna je potražnja za eurima. Mislimo da ljudi vade svoje rezerve", kazala je Ankica Jurinović-Ostojić, vlasnica mjenjačnice u Zagrebu.

U tri desetljeća Hrvatska je pred trećom promjenom valute, no to nije jedini razlog gužvama. Uz rat u Ukrajini, građane brine slabljenje kune, ali i inflacija.

"Uglavnom su tu 4, 5, 7 ili 10 tisuća eura, ali imamo klijente koji dolaze i kupuju i kovane. Žena ima za 5 eura i kupi za 5 eura, pa kupi 3 eura, što je prije bilo da nitko nije želio kupovati kovanice, međutim i to se sada događa", tvrdi Jurinović-Ostojić.

"Sve eure koje mi otkupimo sad u našim poslovnicama, odmah u istom trenutku i prodajemo. Nestašica je eura. Ljudi su vjerojatno u strahu zbog inflacije i onda sve što imaju imovine ulažu u zlato, investicije i sve ostalo", kazao je za RTL Gabor Soregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača.

Stručnjaci umiruju – razloga za paniku nema!

"Likvidnost, kapitaliziranost ukupnog financijskog Hrvatskog sustava je više nego zadovoljavajuća, i bila je i bit će, i kao indirektni članovi eurozone mislim da stvarno nema potrebe za takvim aktivnostima", kazao je Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.

U eurozonu ulazimo početkom iduće godine, a samim time i kune odlaze u povijest.

"Transakcijski računi će se automatizmom konvertirati prema fiksnom tečaju konverzije koji će biti poznat sredinom sedmog mjeseca", kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Pa masovni promet mjenjačnice tek očekuju, nakon čega slijedi njihovo masovno gašenje. Trenutačno ih je u zemlji oko 3 tisuće. Zatvorit će ih se najmanje 1500, s obzirom na to da im je gotovo 90 posto prometa prodaja eura. Neke od njih, spas vide u kriptovalutama.

"Ljudi za sad nemaju baš povjerenja u kripto valute, međutim funkcionira i vjerujemo da je to nekakva budućnost, ali teško je to prognozirati", tvrdi Soregi.

A oni koji se ne uspiju prilagoditi, bit će primorati staviti ključ u bravu – bez posla, procjenjuje se, ostat će oko 5 tisuća ljudi, javlja RTL.