Nakon (pre)blage zime s mnogo tmurnih i kišnih dana, period iznimno toplog vremena nastavio se i u klimatološki prvom proljetnom mjesecu, ali uz vedrije dane i obilje sunca.

Dojam "vrlo lijepog" ožujka pokvarila su intenzivna grmljavinska nevremena zabilježena uglavnom tijekom zadnjeg tjedna. Ožujak je bio mnogo topliji od klimatološkog prosjeka, oko 2 °C na jugu Dalmacije do čak 4.6 °C u središnjoj Hrvatskoj. Rekordno najtoplije bilo je u Krapini, Križevcima i Zagrebu (na Griču mjerenja datiraju od 1861. godine). Krajem mjeseca zabilježeno je čak i kratko razdoblje hladnije od prosjeka, jače izraženo duž obale. Količina oborine prošli je mjesec bila vrlo neujednačena, ali većinom normalna, premda manja od prosjeka. Više kiše izmjereno je samo na vanjskim dalmatinskim otocima i u zaobalju, dok je vrlo sušno bilo u Zagorju, ali i Senju i Karlovcu.

Cijelo prvo tromjesečje 2014. godine bilo je iznimno toplo, osobito duž obale gdje je bilo najtoplije otkad se temperatura zraka službeno mjeri. Srednja temperatura u prva tri mjeseca bila je u Rijeci 10.2 °C, Splitu 12.0 °C, a na najtoplijem jugu u Dubrovniku prosjek je bio 12.7 °C. Iako je bilo vrlo toplo, u kontinentalnoj Hrvatskoj prvi kvartal ipak nije bio topliji od onog 2007. godine. Zanimljivo je i da je izmjerena srednja vrijednost temperature prvog tromjesečja na Zavižanu tek treći put bila viša od nule. Iznadprosječna je bila i kvartalna količina oborine zbog, u mnogim krajevima, kišnog siječnja i ekstremno kišne veljače koji su uzrokovali i nezapamćene poplave.

U prva je tri mjeseca ukupno palo oko 30 % više kiše, na riječkom području i do 50 %. Sve je to uzrok malo ranijem buđenju prirode od uobičajenog i proljetnom šarenilu koje nas je razveselilo zadnjih dana. Dani su sve dulji, a postupno će biti sve topliji.

Nakon upravo opisanog iznadprosječno toplog ožujka, i početak travnja bit će topliji nego što je uobičajeno, i to za barem 2 do 4 °C. U drugome tjednu očekuje se manje pozitivno odstupanje temperature u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti, a ponegdje je moguće i prosječno toplo vrijeme. U drugoj polovici mjeseca povećani su izgledi za uobičajeno toplo uz malo veću vjerojatnost za pozitivno odstupanje temperature u odnosu na prosjek na Jadranu, a za negativno odstupanje u kopnenim područjima krajem mjeseca.

U prvome tjednu travnja količina kiše će u većini krajeva biti manja od uobičajene, a nerijetko može biti i potpuno suho. Sredinom mjeseca povećana je vjerojatnost za prosječnu količinu kiše pri čemu je negativno odstupanje od prosjeka moguće ponajprije u kopnenim područjima, osobito istočnim, a pozitivno na Jadranu i uz njega. Prema kraju travnja rastu izgledi za promjenljive vremenske prilike uz više oborine nego što je uobičajeno.

Srednja sezonska temperatura u razdoblju travanj, svibanj, lipanj bit će najvjerojatnije viša od klimatološkog srednjaka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pozitivno je odstupanje u svim područjima pritom izgledno tijekom sva tri mjeseca. A i u sljedeća se tri mjeseca (srpanj, kolovoz, rujan) prema ovoj dugoročnoj prognozi može očekivati nastavak iznadprosječne topline uz čak razmjerno veliku vjerojatnost.

Još jedno dugo i vruće ljeto

Ukupna tromjesečna (travanj, svibanj, lipanj) količina oborine očekuje se većinom oko prosječne. Više oborine nego što je uobičajeno može pasti u kontinentalnim predjelima u travnju, i to u njegovoj drugoj polovici, te u lipnju, pri čemu je vjerojatnost za to povećana posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te na sjevernom Jadranu. Mogućnost za manjak oborine u odnosu na prosjek povećana je u većini krajeva u svibnju (slika 7).

U srpnju i kolovozu nema jačeg signala za odstupanje količine oborine od uobičajenih mjesečnih vrijednosti, osim što postoje malo povećani izgledi za manjak kiše tijekom kolovoza. A u rujnu, prema posljednjoj dugoročnoj prognozi, vjerojatnost za višak oborine u odnosu na prosjek razmjerno je velika.

Kako bilo da bilo, prema dugoročnim prognozama, očekuje nas topliji ili barem prosječno topao travanj, ali i još jedno dugo vruće ljeto. Vjerovali vi meteorolozima, ili ne. A ako se ovaj put prognoze i ne ostvare, moći ćemo reći da je sve bila samo prvotravanjska šala.