Svima koji žive u Hrvatskoj će od četvrtka biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore društava, kripto imovine i platformi. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza stupio je na snagu 11. prosinca te su institucije nadležne za porez dobile veća ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu informacija s drugim državama. 

Sam zakon uređuje prihvaćanje dviju EU direktiva - 2023/2226 koja se bavi razmjenom informacija o kripto‑imovini i prihodima te financijskim računima i 2025/872 koja se bavi suradnjom u području oporezivanja i obveza izvješćivanja za određene platforme.

To jača administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Poseban naglasak se stavlja na automatsku razmjenu poreznih informacija, financijskih računa, informacija o dohotku, kripto imovini, izvješćima platformi, te razmjenu podataka u okviru međunarodnih sporazuma (npr.. prema jurisdikcijama izvan EU). Cilj je omogućiti učinkovitu razmjenu informacija radi sprječavanja izbjegavanja oporezivanja, utaje poreza te zloupotrebe offshore struktura. Time se postiže harmonizirani pristup unutar Europske unije, što znači da su pravila jednaka u svim državama članicama i da se porezni sustavi mogu učinkovito uskladiti s modernim oblicima financija i digitalne ekonomije, piše Net.hr.

Zakon širi opseg razmjena informacija u Uniji

Proširen je opseg razmjene informacija — uključuju se i izvješća o kripto imovini, a Porezna uprava, Ministarstvo financija, Carinska uprava su dobile jasne obaveze za nadzor prikupljanja ovih podataka, uključujući i nadzor nad uslugama vezanim uz kripto imovinu. Zakon proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati radi povećane transparentnosti — npr. dodatni podaci o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela, itd.

U praksi, zakon predviđa da financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kripto imovinu, prikupljaju i čuvaju podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Podaci uključuju informacije o kupnji, prodaji i prijenosu kripto imovine, prihodima od dividendi, kamata i drugih financijskih instrumenata, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika. Financijske institucije potom te podatke dostavljaju Poreznoj upravi, koja provodi kontrolu i obrađuje informacije. U slučaju da korisnici imaju rezidentnost u drugim državama članicama EU, Porezna uprava automatski dijeli te podatke s nadležnim poreznim tijelima u tim državama. Primjerice, hrvatski državljanin koji koristi njemačku kripto-platformu imat će svoje podatke u njemačkoj Poreznoj upravi, koja ih potom šalje hrvatskoj Poreznoj upravi.

Većina izvješćivanja bi se trebala odvijati automatski, ali porezni obveznici trebaju provjeriti ispravnost podataka a Porezna uprava ima ovlasti provjeravati i tražiti dodatne informacije te može izreći kazne u slučaju nepridržavanja pravila.

Razmjena informacija oružje EU-a protiv utaja i financiranja terorizma
Upravo je proširivanje mehanizama razmjene informacija glavno oružje Europske Unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma.

U opisu ove odluke, Europski parlament je istaknuo da je sektor kripto imovine, iako još uvijek relativno nov, već zauvijek promijenio svijet plaćanja i ulaganja i njegova brzo promjenjiva, mobilna priroda predstavlja izazove za porezne vlasti, koje nisu uvijek u mogućnosti pratiti kapitalne dobitke ostvarene trgovanjem kripto imovinom.

Stručnjaci iz financijske industrije uglavnom smatraju da će se povećati transparentnost i biti više jasnoće za kripto sektor. Jasna pravila igre, troškova i oporezivanja pridonose stabilnosti tržišta i povjerenju investitora. Pozivaju sve koji ne žele probleme da uredno prijave dobitke i prihod od kripta jer će ih porezne uprave kad tad pronaći, piše Net.hr.

Trgovci kripto valutama se pribojavaju pada ulaganja

Unutar kripto zajednice jedna od najvećih briga i kritika je da ove direktive ne pokrivaju cijeli kripto ekosustav, strahuju da će sistem biti previše rigorozan i da će učiniti kripto ulaganja nepraktičnim ili neprivlačnim, naročito za male ulagače.

Anketna studija neovisne organizacije EU Tax Observatory pokazala je da više od 70% kripto investitora trenutno ne prijavljuje prihode, što potvrđuje da je bez koordinirane regulative i razmjene podataka teško očekivati realno poštivanje poreznih pravila. Zato su ove direktive i zakoni nužni, uz jedinstvenu primjenu.

U slučaju uspješne i dosljedne provedbe očekuje se značajno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja poreza. Puna primjena očekuje se kroz godinu dana jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna.

Razmjena i analiza ogromne količine podataka je zahtjevan proces, pogotovo  “preklapanje” tradicionalnih financija i kripto‑financija: fondovi, e‑money institucije, servisi za kripto, osiguravatelji — svi ti izvještaji bi se sada trebali slijevati državi, što može stvoriti bujicu podataka koju porezne uprave moraju “probaviti”. To znači da postoji rizik od nesrazmjera između količine podataka i kapaciteta za njihovu obradu.

Analitičari kažu da će tek s prvim valom izvješća 2027. moći procijeniti stvarne promjene u opsegu poreznih prihoda i smanjenju sive ekonomije. Dakle, potencijal je velik — ali realizacija još mora proći test primjene.

Široka potpora u Europskom parlamentu

Europski parlament je kroz više rezolucija proteklih godina kao savjetodavno tijelo tražio nadzor i reguliranje tržišta kripto-valuta, a izvješća koja su na to pozivala dobivala su potporu široke većine zastupnika. Podršci za regulaciju pridružile su se i grupe koje su tradicionalno suzdržane spram politika EU-a za koje ocjenjuju da ograničavaju suverenitet članica, poput Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica, član ECR-a i za ovo pitanje nadležnog odbora EP-a za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), izražava uvjetnu podršku zakonu no, u skladu s politikama svoje grupe, upozorava na aspekte koji konzervativcima ne bi bili prihvatljivi.

"Ne možemo se praviti da će kripto ostati izvan poreznog sustava – to nije ni realno ni pravedno. Ali možemo i moramo inzistirati da porezna transparentnost ne postane stražnja vrata za nedemokratski financijski nadzor", rekao je Bartulica za Hinu. 

'Postoje određeni pozitivni elementi'

"Iz moje perspektive, iako sam skeptičan prema nepotrebnoj centralizaciji, postoje određeni pozitivni elementi. Jedinstven okvir poput DAC8 (direktiva za jačanje suradnje među nacionalnim poreznim tijelima) može smanjiti fragmentaciju, zatvoriti očite rupe i spriječiti situaciju u kojoj pošteni porezni obveznici i regulirane tvrtke gube tržište od onih koji jednostavno ništa ne prijavljuju. U tom smislu, da – ako se pravilno provede – DAC8 može pridonijeti koherentnijem europskom gospodarskom i pravnom prostoru te većoj transparentnosti poslovanja", ocjenjuje Bartulica.

Bartulica, međutim, upozorava i da su konzervativcima takve mjere EU-a prihvatljive ako ne vode "prikrivenoj masovnoj superviziji pod izlikom poreza", dodatnim troškovima za male korisnike te prevelikim troškovima usklađivanja. 

"Ako usklađivanje postane preskupo ili pravno neizvjesno, samo ćemo pogurati inovacije i radna mjesta izvan EU-a, bez jamstva da ćemo prikupiti više poreza", upozorava.

Zaključno, Bartulica nova pravila vidi kao  "potencijalno pozitivan korak ako se provedu uz snažne zaštitne mehanizme jer mogu izjednačiti uvjete poslovanja, smanjiti očite zlouporabe i uvesti kripto u zreliji, predvidljiviji porezni okvir, što ozbiljni tržišni sudionici često i traže" te poziva na "redoviti parlamentarni nadzor nad time kako se DAC8 podaci stvarno koriste, uključujući procjene učinka na građanske slobode i na konkurentnost europskog sektora digitalne imovine", piše Net.hr.