Od početka 2023. povećani su iznosi ograničenja od ovrhe na plaći sukladno novom izračunu prosječne plaće. Iznosi do kojih se može provoditi ovrha na plaći i ostalim stalnim novčanim primanjima (mirovina, drugi dohodak i sl.) ovise o prosječnoj hrvatskoj plaći za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, piše T-portal.

 U 2022. taj je iznos bio 7086 kuna, a u ovoj godini penje se na 7583 kune, odnosno 1.006,44 eura, sukladno povećanju prosječne plaće u prošloj godini.

 Zahvaljujući rastu prosječne plaće, iznos na zaštićenom računu povećava se za sedam posto. No zbog utjecaja inflacije primanja osoba pod blokadom realno su manja nego prošle godine.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj na papiru je opet porasla, no zbog inflacije realno je sve manja.

Određivanje dijela plaće koji ne podliježe ovrsi

U slučaju ovrhe zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija) izuzima se četvrtina plaće, neovisno o njezinoj visini.

 Kod ovrhe koja se provodi zbog naplate drugih računa izuzima se iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće ako je plaća jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka. Ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzima se iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.

 Kod ovrhe koja se provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeno je 50 posto plaće.

 Konkretno, ako je plaća jednaka ili veća od 1.064,44 eura, od ovrhe se izuzima 251,61 euro (1/4 plaće) kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija), odnosno 670,96 eura (2/3 plaće) ako se provodi zbog naplate drugih tražbina.

 Primjerice, ako radnik prima neto plaću od 9000 kuna (1.194,51 euro), a ovrha se provodi zbog neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, isplaćuje mu se 670,96 eura, a 523,55 eura je iznos raspoloživ za ovrhu.

 Ako je neto plaća manja od 1.064,44 eura, od ovrhe se izuzima četvrtina plaće kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta, odnosno tri četvrtine neto plaće ovršenika, ali ne više od 670,96 eura, ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

 Primjerice, ako zaposlenik prima neto plaću od 663,6 eura (5000 kuna), od ovrhe po osnovi ostalih tražbina bit će izuzeto 497,7 eura, a 165,9 eura podložno je ovrsi. Međutim radniku koji ima neto plaću u rasponu od 894,6 eura do 1.006,43 eura, isplatit će se 670,96 eura (2/3 prosječne plaće) dok se preostali dio smije ovršiti. U protivnom, ako bi dobio tri četvrtine plaće, bio bi u povoljnijem položaju od onoga s većom plaćom od prosječne.

 Ista pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se na druga primanja (mirovine, honorari, primici od obavljanja samostalne djelatnosti i sl.), osim onih koji su zakonom potpuno ili djelomično izuzeti od ovrhe.

 Izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. od ovrhe su izuzeti neoporezivi prihodi koje isplaćuje poslodavac, poput božićnice, novčane nagrade za rezultate rada, jubilarne nagrade i sl.

Od ranije su od ovrhe izuzeti brojni drugi primici, poput socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, doplatka za djecu, stipendija i sl.

U korist ovršenicima idu i povećanja neoporezivih primitaka izuzetih od ovrhe iz paketa antiinflacijskih mjera Vlade.

Popis svih primanja izuzetih od ovrhe do propisanih iznosa, do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, pogledajte OVDJE.