Pružni prijelaz u Lugu Zabočkom: na rampi provedete više od šest dana godišnje, riskirajući da vas netko ´pokupi´ dok čekate u koloni koja vijuga prilaznim tracima.

Prije tri godine Zagorje je potresla tragedija mlade peteročlane obitelji koja je odnijela dva života na pružnom prijelazu u Lugu Zabočkom (službeno se navodi kao Hum-Lug) na kojem je došlo do naleta teretnog vlaka na osobni automobil.

Pružni prijelaz bio je označen samo Andrijinim križem. Nakon te, a nakon toga i još jedne tragedije, postavljaju se na tom istom pružnom prijelazu svjetlosna i zvučna signalizaciju te polubranici i to nakon niza administrativnih prepreka.

Tko određuje kad se spušta rampa?

Sada, znaju oni vozači koji svakodnevno putuju na posao prema Zaboku i dalje, kako se ta rampa prerano spušta, pa su vozači primorani čekati više minuta, što stvara veliku kolona automobila i sa smjera Huma Zabočkog i sa smjera Zaboka.

Naime, cesta kroz Lug Zabočki postala je po frekventnosti od osam tisuća vozila kao državna cesta, iako je lokalnog karaktera, a na njoj se odvija čak oko 80% prometa na relaciji Zabok-Bedekovčina-Oroslavje.

Malo smo računali i došli do zapanjujućih podataka. Primjerice, ako se vozite, odnosno putujete na posao recimo iz smjera Oroslavja gdje morate prijeći tri do četiri pružna prijelaza da bi došli u Zabok sigurno barem jednom na dan, ako ne i više puta čekate na jednom od tih pružnih prijelaza.

Uzmimo za primjer pružni prijelaz u Lugu Zabočkom. Sigurno naiđete barem jednom na dan na spuštenu rampu i čekate u prosjeku pet minuta, da računamo samo 300 dana u godini puta pet minuta, to vam u prosjeku dođe da godišnje pred rampom čekate 6,2 dana. Naravno da nitko nema ništa protiv rampi, hvala Bogu da ih imamo kako se ne bi događale nesreće, no nas zanima tko određuje kada se rampa spušta. Odgovore smo potražili od HŽ –a, u Službi s odnosima s javnošću, od njihove predstavnice Ide Erceg.

Na naša pitanja o načinu funkcioniranja željezničko-cestovnog prijelaza Hum-Lug proslijeđen nam je odgovor od mjerodavnih iz HŽ-Infrastrukture. Prenosimo ga u originalnom, tj. suho-birokratskom stilu jer slobodna interpretacija nije dozvoljena.

Službeno objašnjenje

´´Rasputnica (mjesto gdje se lokalna pruga odvaja od regionalne) u Hum-Lugu je službeno mjesto između kolodvora Zabok i Bedekovčina na pruzi Zaprešić-Varaždin-Čakovec. Rasputnica je osigurana elektromehaničkim privolnim blok-uređajem koji je u ovisnosti s elektromehaničkim privolnim blok-uređajem u kolodvoru Zabok. Rasputnica Hum-Lug zaštićena je svjetlosnim signalima i predsignalima kojima se rukuje s ploče upravljačkog ormara na samoj rasputnici. Iza zaštitnih signala nalaze se dva željezničko-cestovna prijelaza u razini (ŽCPR).

Uređajima tih ŽCPR-ova rukuje skretničar na rasputnici s ploče upravljačkog ormara. ŽCPR br. 1 je u ovisnosti s voznim putovima vlakova koji voze na pruzi Zabok-Čakovec (i obrnuto) te s voznim putovima vlakova koji voze na pruzi Zabok-Gornja Stubica (i obrnuto). ŽCPR br. 2 je u ovisnosti s voznim putovima vlakova koji voze na pruzi Zabok-Čakovec (i obrnuto). ŽCPR br. 1 osiguran je elektroničkim uređajem s cestovnim svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima (polubrkljama).

Uređaj uključuje skretničar na rasputnici pomoću tipaka koje se nalaze na ploči upravljačkog ormara, a isključuje se automatski nakon što cijeli vlak prijeđe preko magnetnoga tračničkog kontakta i pružnog odsjeka uređaja AFI.

Da, pojasnimo, to je pružni prijelaz u Lugu Zabočkom. Isti postupak je i kod drugog željezničko-cestovnog prijelaza, kod mosta prema Oroslavju, to je ŽCPR br.2. ŽCPR br. 2 osiguran je relejnim uređajem s cestovnim svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima.

Kolone jer nema traka za skretanje

Problem nije samo u tome već i u skretanju ulijevo prema pružnom prijelazu kada se na cesti iz smjera Hum Zabočki stvaraju kolone na glavnoj cesti, jer nema lijevog traka za skretanje ulijevo. U Gradu Zaboku saznajemo kako je ta cesta državna i spada u ingerenciju Hrvatskih cesta koje po njihovom saznanju nemaju u planu lijevi trak za skretanje.

U nadi je spas

Inače, Krapinsko-zagorska županija ima stogodišnju tradiciju željezničkog prometa, a željeznički kolodvor Zabok najjače je čvorište u našoj Županiji sa značajnim radom u cjelokupnoj mreži HŽ-a. Voziti se cugom još uvijek je daleko najjeftinije, no problema još uvijek ima u željezničko-cestovnim prijelazima, kako zbog njihovog velikog broja, tako i zbog toga što je relativno malo njih osigurano uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili pješaka preko željezničke pruge.

Na području Zaboka trenutno postoji pet pružnih prijelaza koji su u potpunosti osigurani, dok je nezaštićenih pružnih prijelaza u Zagorju još oko dvadesetak. Kako je najavljeno moderniziranje hrvatskih željeznica od strane Ministarstva prometa i veza i zagorska se željeznica nada boljim uvjetima.