Hrvatska se priprema za popis stanovništva koji će se u 2021. godini provesti u dvije faze, a građani će moći sami odabrati način popisivanja. Najprije će se od 1. do 10. travnja 2021. osobe moći popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku dostupnome u sustavu e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju (CAWI metodom). U drugoj fazi, od 16. travnja do 7. svibnja, popisivači će na terenu popisivati sve jedinice koje nisu samostalno popisane u prvoj fazi, i to osobnim intervjuima sa stanovništvom i uz pomoć elektroničkih uređaja. Također, ujedno će kontrolirati podatke prikupljene u prvoj fazi popisa (CAPI metodom).

SUSTAV E-GRAĐANI
Ukupan trošak popisa stanovništva 2021. godine uvelike će ovisiti o broju osoba koje će se samopopisati. Primjerice, jedno četveročlano kućanstvo koje će se samopopisati košta osam kuna, dok će kućanstvo s istim brojem članova koje će evidentirati popisivač koštati 40 kuna. Ukupno je za popis 2021. izdvojeno oko 160 milijuna kuna.
Te i ostale pojedinosti tog opsežnog posla koji nas čeka iduće godine iznosi za naš list Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.
– Kod samostalnog popisivanja bitno je naglasiti da će u cijelom kućanstvu biti dovoljno da samo jedna osoba bude registrirana u sustavu e-Građani i moći će popisati sve druge osobe u svojem kućanstvu. Prema našim informacijama, oko milijun osoba se barem jednom koristilo sustavom e-Građani – objašnjava ravnateljica Brković, piše Slobodna Dalmacjja

Treba dodati i kako popisivači neće provjeravati vjerodostojnost podataka koje su građani upisali u e-popisnicu, ali će obići sve adrese, uključujući i ona kućanstva koja su se popisala samostalno preko sustava e-Građani, kako bi od njih preuzeli šifru koju su dobili na kraju uspješno provedenog samopopisivanja kao dokaz da su taj postupak obavili. Točnost podataka utvrđivat će se u postupku obrade.
– Ako kućanstvo, zbog epidemioloških okolnosti, ne želi pustiti popisivača u kuću, on može popisati članove kućanstva izvan stambenog prostora poštujući epidemiološke mjere – ističe ravnateljica Brković, dodajući kako će se popis stanovništva provoditi prema preporukama Stožera civilne zaštite RH te u skladu s epidemiološkim mjerama koje će biti na snazi u trenutku popisa.
Ono što se također zna jest da će se naknade popisivačima isplaćivati prema broju popisanih jedinica (osoba, kućanstava i stanova) i iznosit će između 4500 i 6000 kuna. Javni poziv za prijavu popisivača DZS planira objaviti u veljači 2021. godine, a glavni kriteriji bit će punoljetnost, završena najmanje srednja škola te informatička pismenost, prenosi Slobodna Dalmacija.
– Na popisu stanovništva bit će angažirano oko 8000 popisivača, više od 1000 kontrolora, oko 200 instruktora i 45 koordinatora, te će biti angažirani i članovi županijskih popisnih povjerenstava, članovi ispostava i popisnih centara. Sveukupno bi na popisu trebalo biti angažirano više od 10.000 osoba – otkriva ravnateljica Brković.

Također, ističe kako će popisom biti obuhvaćene sve osobe koje se u referentnom trenutku budu nalazile na području Hrvatske, ali u ukupan broj stanovništva Hrvatske ući će samo one osobe koje će boraviti ili će imati namjeru boraviti u RH najmanje godinu dana.
– Hrvatski iseljenici neće se popisivati u Republici Hrvatskoj jer svrha nije popisivanje svih naših državljana u svijetu. Naši iseljenici bit će popisani u onim zemljama u kojima žive, a popisivanje u tim zemljama bit će provedeno sukladno Preporukama UN/Eurostata o popisu stanovništva. To je metodološki okvir koji zemlje moraju obvezno primijeniti u popisivanju kako se ne bi dupliciralo stanovništvo i kako jedna osoba ne bi bila uključena u ukupno stanovništvo više zemalja – objašnjava Lidija Brković.

VITALNA STATISTIKA
- Popis stanovništva pokazat će koliko stvarno ljudi živi u zemlji. Međutim, ne treba očekivati spektakularne rezultate. Već sada na temelju tekuće vitalne statistike, poput one o broju rođenih, migracijske statistike, statistike općina i gradova, vidimo kakvo je stanje. Popis će vjerojatno pokazati da u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna ljudi – kaže naš istaknuti demograf sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap.
Podsjetimo, prema popisu 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika, a profesor Akrap podsjeća kako se od 2008., a osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013., ubrzalo iseljavanje iz zemlje te je otada do danas iseljeno više od 200 tisuća ljudi.

Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine predviđene su i novčane kazne od 2000 do 5000 kuna za prekršaj fizičke osobe ako odbije dati podatke o popisnim jedinicama te ako prilikom davanja odgovora na pitanja u popisu da netočne odgovore i nepotpune podatke.