Muzej grada Pregrade nedavno je darovanjem od strane fizičke osobe dobio predmete arheološke starosti koji su pronađeni na Kunagori, a potječu s dosad potpuno nepoznatog arheološkog lokaliteta. Predmeti su pronađeni na području vršnih dijelova kamenoloma Pregrada II na položaju Kunagora-Japica.

Među darovanim predmetima ističe se više primjeraka brončanih fibula, predmeta koji su služili za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, odnosno nekadašnji oblik broša. Osim fibula, među predmetima je i bogato ukrašen primjerak brončanog lima, više primjeraka rimskog novca te fragment keramičkog lonca s primjesama grafita.

Ravnatelj muzeja dr. sc. Davor Špoljar, inače arheolog po struci, odlučio je provjeriti lokaciju porijekla predmeta te je terenskim obilaskom arheološki suspektnog područja ustanovio da se radi o velikom i značajnom, dosad potpuno nepoznatom arheološkom nalazištu. Prilikom obilaska, prikupljen je dio pokretnih arheoloških nalaza s površine.

Riječ je o dijelovima keramičkog posuđa, komadima kućnog lijepa, keramičkim pršljenovima i utezima za tkalački stan, keramičkim podmetačima, životinjskim kostima, fragmentima staklenih posuda, kamenim artefaktima i drugim predmetima. Repertoar prikupljenih površinskih nalaza i njihova raznolikost ukazuju na naseobinski karakter lokaliteta, odnosno na to da se vjerojatno radi o visinskom naselju, koje je bilo višekratno naseljavano tijekom prošlosti.

Na temelju preliminarnog pregleda arheoloških nalaza, može se zaključiti da predmeti potječu iz vremena brončanog i željeznog doba te iz antičkog perioda, odnosno vremena kada je područje Pregrade i Zagorja bilo pod vlašću Rimskog Carstva.

Brzom reakcijom Muzeja grada Pregrade, tvrtke Niskogradnja d.o.o. i nadležnog Konzervatorskog odjela u Krapini Ministarstva kulture i medija, svi radovi na predmetnom području su obustavljeni te je pokrenut postupak preventivne zaštite ovog lokaliteta. Uskoro se planira pokretanje zaštitnih arheoloških istraživanja, kojima će se pokušati prikupiti detaljniji podaci o ovom lokalitetu te dokumentirati arheološke slojeve, strukture i pokretne nalaze.

Iako je nesumnjivo jedan dio lokaliteta nepovratno nestao razgradnjom zbog eksploatacije kamena, zbog provođenja radova na tom području, inače šumovitim predjelima Kunagore, uklonjen je dio vegetacije i humusnog sloja te su uočeni arheološki nalazi, čime je došlo do otkrića novog, dosad nepoznatog arheološkog lokaliteta.

Područje Zagorja i sjeverozapadne Hrvatske izuzetno je bogato arheološkim nalazištima, a samo iz vremena brončanog i starijeg željeznog doba poznato ih je više od 140. Nažalost, tek malobrojni lokaliteti su istraživani. Na području grada Pregrade evidentirano je 15-ak arheoloških lokaliteta, međutim arheološka istraživanja su u manjem opsegu dosad provođena samo na srednjovjekovnoj utvrdi Kostelgrad te na lokaciji nekadašnje župne crkve. Dosad se smatralo da vršni dio Kunagore nije bio naseljen u ranijim vremenima, odnosno o tome nije bilo saznanja, stoga je ovo otkriće od velike važnosti. Arheološko nalazište Kunagora-Japica značajno je zbog dugog perioda tijekom kojeg je položaj bio naseljavan, od drugog tisućljeća prije naše ere do prvih stoljeća naše ere, a detaljniju sliku naseljavanja trebala bi pokazati predstojeća zaštitna arheološka istraživanja. Sukladno članku 47. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zabranjen je pregled područja lokaliteta detektorima za metal i sličnim uređajima.