Foto: Ilustracija/Pexels

Mnogi o tomu ne razmišljaju, ali bolovanje nam može smanjiti mirovinu. Bolovanje smanjuje iznos mirovine, jer naknada za bolovanje ulazi u izračun vrijednosnih bodova za mirovinu i smanjuje vrijednosni bod u godini u kojoj primate naknadu za bolovanje. Zadnja godina rada i bolovanja pak ne ulazi u izračuna, a upravo tada su mnogi radnici pred odlazak u mirovinu na bolovanju.

Kako starimo, tako smo sve češće i na bolovanju. Mnoge osobe prije mirovine koriste dugotrajna bolovanja, a među njima i je buduća umirovljenica koja se za pomoć obratila pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske. Inče, na brojna umirovljenička pitanja u SUH-u odgovara diplomirana pravnica Vanda Crnjac Pauković.

Bolovanje smanjuje vrijednosni bod za mirovinu
"Planiram sredinom iduće godine u mirovinu. Sada sam često na bolovanju. Hoće li mi to smanjiti iznos mirovine", pitala je gospođa SUH.

Bolovanje smanjuje iznos mirovine, jer naknada za bolovanje ulazi u izračun vrijednosnih bodova za mirovinu i smanjuje vrijednosni bod u godini u kojoj primate naknadu za bolovanje. Inače, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu, prenosi Mirovina.hr.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine, podsjetimo, naknadu za bolovanje mogu ostvariti i zaposlenici stariji od 65 godina. Dotad nisu imali pravo na bolovanje na teret HZZO-a, već su cijelo vrijeme bolovanja ostvarivali pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zbog toga su često oklijevali zadržati ili zaposliti radnika koji ima 65 godina i već je ostvario pravo na mirovinu (odnosno, ima najmanje 15 godina staža). Ta je granica pomaknuta do 70 godina pa od preklani na bolovanje imaju pravo i osobe u dobi između 65 i 70 godina.

Radnici nemaju pravo na bolovanje kako bi brinuli za oca i majku u trenucima bolesti i nemoći. Na to upozorava i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kroz preporuku Ministarstvu zdravstva za izmjene zakona, o čemu smo pisali ovdje.

Zadnja godina rada i bolovanja ne ulazi u mirovinu
Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova određen za svaku godinu staža osiguranja podijeli s brojem godina za koje su obračunati. Ako je tijekom kalendarske godine osiguranik ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade, odnosno osnovice prema kojoj su obračunati doprinosi, pojašnjavaju iz SUH-a. Naknada plaće za razdoblje bolovanja određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje.

"A s obzirom na to da ćete sljedeće godine raditi dio godine, plaće i naknade iz posljednje kalendarske godine rada ne uzimaju se u obzir za izračun vrijednosnog boda ako je u toj godini navršeno manje od 12 mjeseci staža osiguranja pa kratkotrajna bolovanja u toj godini ne utječu značajno na visinu vrijednosnog boda. Naime, za tu godinu osiguraniku se uračunava njegov prosječni vrijednosni bod, ali razmjerno ukupnom stažu koji je navršio u toj godini. Drugačije vrijedi za dugotrajna bolovanja koja traju u kontinuitetu više od 1 godine i značajnije utječu na visinu mirovine", zaključuje pravnica Vanda Crnjac Pauković.