Bliži se kraj još jedne školske godine, a maturanti moraju donijeti važnu odluku zaposliti se ili nastaviti školovanje. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Krapina nudi stručnu pomoć učenicima srednjih škola kroz niz različitih usluga i procesa profesionalnog usmjeravanja.

Bilo da je to nastavak obrazovanja kroz studije, prekvalifikacije, osposobljavanja, rad ili pak neke druge opcije. Rukovoditeljicu Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Krapina Melitu Horvat – Peh na jednom takvom zadatku sreli smo u SŠ Konjščina.

Suradnja sa svim srednjim školama

- Završetak srednjoškolskog obrazovanja jedan je od ključnih događaja u životu mlade osobe. Potrebno je, naime, donijeti jednu od važnijih odluka – kamo nakon srednje škole.

Kako bismo pomogli mladima u donošenju odluke, koja može biti od presudne važnosti za daljnji razvoj karijere, surađujemo sa svim srednjim školama u Krapinsko-zagorskoj županiji. Tako su neodlučni učenici u prvoj polovini nastavne godine uključeni u proces individualnog profesionalnog savjetovanja u Odsjeku za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Krapini, a krajem nastave godine nastojimo učenike završnih razreda prvenstveno strukovnih programa informirati o mogućnostima koje su pred njima – rekla je Melita Horvat-Peh.

Kako ističe, Hrvatski zavod za zapošljavanje već niz godina prati profesionalne namjere učenika putem Anketnih upitnika o profesionalnim namjerama učenika, te je uvijek zanimljivo vidjeti kakvi su interesi učenika kroz generacije.

- Uzimajući u obzir rezultate anketa koje su provedene u proteklih 6 godina, zamjetan je porast broja učenika koji namjeravaju nastaviti svoje školovanje, ali su neodlučni u pogledu odabira studija. U školskoj godini 2009/2010. anketom je obuhvaćeno 894 učenika iz četverogodišnjih srednjih škola na području Krapinsko-zagorske županije, što čini 94,6% svih učenika završnog (četvrtog) razreda srednje škole. Od ukupnog broja anketiranih učenika samo 52 učenika (5,8%) planirali su zapošljavanje dok su 704 učenika (78,7%) namjeravali nastaviti školovanje na nekom od studija. Pritom je 366 učenika odabralo određeni studij, dok je 338 mladih je odlučilo studirati, ali nisu znali što. Inače, najveći interes učenici prošlogodišnje generacije iskazali su za fakultete društvenog i tehničkog područja te za nastavak studija na veleučilištima i visokim školama, a manje za fakultet prirodoslovnog, biotehničkog i umjetničkog područja – rekla je Horvat-Peh.

Dodala je i kako podaci o tržištu rada pokazuju da su među najtraženijim zanimanjima doktor/doktorica medicine, učitelj/učiteljica engleskog i njemačkog jezika te razredne nastave, zatim učitelj/učiteljica glazbene kulture te matematike, fizike i informatike, diplomirani strojarski inženjer/inženjerka i itd., što, naglasila je, da nije sasvim u skladu s profesionalnim namjerama mladih. Ove se godine zato učenicima na završetku srednje škole prezentiraju informacije o kretanju na tržištu rada, uslugama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sufinanciranju zapošljavanja i obrazovanja te razvoju karijere kroz susrete u srednjim školama.