Umirovljeniku koji prima 700 eura neto mirovine kod ovrhe zbog duga za kredit, karticu ili neplaćene račune prema općim pravilima mora ostati najmanje 525 eura. Za naplatu duga može se izdvojiti do 175 eura mjesečno. Koliki je dio primanja zaštićen ovisi o visini mirovine, ali i o vrsti dugovanja, pa ista računica ne vrijedi za sve ovrhe.

Prema uputama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kod naplate takvih dugova zaštićene su tri četvrtine mirovinskih primanja nižih od propisane prosječne neto plaće, uz ograničenje najvećeg iznosa koji se izuzima od ovrhe.

Za 2026. godinu kao osnovica koristi se prosječna neto plaća od 1.434 eura. Riječ je o prosjeku za razdoblje od siječnja do kolovoza 2025., koji se primjenjuje tijekom ove godine. Dvije trećine tog iznosa čine 956 eura, koliko najviše može biti zaštićeno kod ovrhe za navedene dugove.

Za nekoliko iznosa mirovina računica izgleda ovako:

Iznosi u tablici odnose se na neto mirovinu prije obustave zbog ovrhe. Prikazan je najveći dio koji se može koristiti za naplatu takvog duga, a stvarno oduzeti iznos može biti manji ako je za podmirenje preostale obveze potrebno manje novca.

Kod mirovine od 1.300 eura vidi se zašto nije dovoljno samo izračunati tri četvrtine primanja. Taj bi iznos bio 975 eura, ali je zaštićeni dio ograničen na 956 eura. Preostalih 344 eura može se koristiti za ovrhu. I kod mirovina jednakih ili viših od osnovice od 1.434 eura za ovu vrstu duga zaštićeno je 956 eura.

Drukčija pravila vrijede kada se naplaćuje uzdržavanje djeteta. Kod mirovine niže od 1.434 eura tada je zaštićena četvrtina neto primanja. Za ostalo zakonsko uzdržavanje i određene odštetne tražbine, primjerice zbog narušenog zdravlja ili gubitka radne sposobnosti, zaštićena je polovica takve mirovine. Zato prije usporedbe s tablicom treba provjeriti po kojoj se osnovi dug naplaćuje.

HZMO upozorava i na poseban režim kod pojedinih starih izjava o zapljeni po pristanku dužnika iz razdoblja od 28. srpnja 2005. do 17. lipnja 2008. godine, kod kojih su moguća odstupanja od navedenih ograničenja.

Za umirovljenike kojima se ovrha provodi na novcu na bankovnim računima važan je i zaštićeni račun. Na njega se usmjerava dio mirovine izuzet od ovrhe, kako bi korisnik tim novcem mogao raspolagati.

Prema informacijama Fine, zaštićeni račun može se otvoriti kada je u Fini već pokrenut postupak naplate ili kada osoba ima ispravu iz koje je vidljivo da će biti ovršena. Otvaranje je besplatno, a zahtjev se može podnijeti putem usluge e-Dugovanja u sustavu e-Građani ili u poslovnici Fine. Potrebno je prijaviti primanje koje se želi zaštititi i podatke o njegovu isplatitelju.

Kada Fina dostavi podatke o zaštićenom računu, HZMO na njega uplaćuje odgovarajući dio mirovinskih primanja. Uz zaštićeni račun treba ostati aktivan i redovni račun na koji se isplaćuje ostatak mirovine. Promjenu banke ili isplatitelja primanja potrebno je prijaviti Fini.

Ako zaštićeni dio mirovine ipak sjedne na redovni, blokirani račun, treba reagirati odmah. Fina objašnjava da nakon obavijesti banke o takvoj uplati korisnik ima osam dana za otvaranje zaštićenog računa ili prijavu tog primanja na već otvoreni račun.

Za prijenos novca koji je uplatio HZMO potrebna je potvrda o uplati i iznosu sredstava zaštićenih od ovrhe. Ako su sredstva već zaplijenjena, ali još nisu prenesena vjerovniku, i dalje se može zatražiti njihov prijenos na zaštićeni račun uz odgovarajuću dokumentaciju. Zaštitu zato treba urediti čim stigne obavijest, dok se novac još može preusmjeriti, piše Lika online.