Burza rada mnogima nije 'simpatično' mjesto i kad moraju na Zavod često ih stegne u želucu.  Iako je brojka nezaposlenih osoba u Hrvatskoj i dalje velika, Krapinsko - zagorska županija više nije među prvima županijama koje bilježe konstantni rast nezaposlenosti, komentirala je pročelnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Krapina, Mirjana Jurman. 

Najviše se ljudi zaposlilo preko mjera stručnog osposobljavanja mladih osoba za 1.600 kuna i na javnim radovima. Na javnim radovima zapošljavaju se većinom osobe srednje životne dobi koje su dugotrajno nezaposlene. Smanjenje nezaposlenosti u Područnoj službi Krapina očekuju i otvorenjem sezonskih poslova na moru, ali i zbog samozapošljavanja koje je postalo vrlo popularno kod nas.

U veljači su se Zagorke mogle zaposliti kao šivačice gornjišta obuće u firmi INKOP u Poznanovcu. Zaposliti se moglo i na javnim radovima,  a tražili su se i vozači autobusa, ekonomisti, te konobari.

Kakvo je stanje na burzi rada? Koliko je nezaposlenih osoba evidentirano u Područnoj službi Krapina?
JURMAN: Krajem veljače u evidenciji HZZ PS Krapina evidentirana je 9.131 osoba. To je 0,1 posto ( 9 osoba) više u odnosu na siječanj, te za 10% (828 više) u odnosu na veljaču 2012. To je povećanje, ali nema više tako velikog rasta nezaposlenosti u odnosu na prijašnje razdoblje. Jedna smo od županija koja ima najmanji rast, dok smo u proteklom razdoblju bili među najvišima. Od 2009. do sada nezaposlenost je stalno bila u porastu, a u posljednja dva mjeseca stanje se ipak stabiliziralo.

Što je razlog tome?
JURMAN: Razlog su mjere aktivne politike zapošljavanja koje se sada provode u kontinuitetu. U proteklom je mjesecu zabilježen manji ulazak nezaposlenih u evidenciju, veći broj prijavljenih slobodnih mjesta od strane poslodavaca i veće zapošljavanje osoba s evidencije. 

Koje mjere su naišle na najveći interes?
JURMAN: Veliki interes je za mjere samozapošljavanja, za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, ali i za ostale mjere. Po tim mjerama, osoba mora biti u evidenciji barem 6 mjeseci, a dugotrajno nezaposlene osobe na zavodu moraju biti dulje od tri godine. 

Što je sa osobama iznad 50 godina? Kod njih vlada jedna apatija da nemaju šanse za novi posao? Zapošljavaju se li uopće?
JURMAN: Poslodavci imaju na tržištu rada mlade i stare i češće uzimaju mlade bez radnog iskustva. Postoji i mogućnost za prekvalifikacije, primjerice za mesara, slastičara, zavarivača…. Svake godine provodimo anketu poslodavaca i prema njihovim zahtjevima stvara se lista za prekvalifikaciju. Interes za prekvalifikacije je dosta veliki.

Koliko su ljudi aktivni u traženju posla?
JURMAN: Jedan dio nezaposlenih je vrlo aktivan. Svi koji su na evidenciji zavoda moraju provoditi određene aktivnosti. Redovito se javljati na HZZ. Isto tako potpisuju poslovni plan sa savjetnikom kojim definiraju kako će tražiti posao i to moraju aktivno dokazivati. Moraju proći i radionice. One su upravo za one koji dovoljno aktivno ne traže posao, da se bolje aktiviraju. Zavod za zapošljavanje je ustanova koja posreduje pri zapošljavanju, ali nije socijalna ustanova.

Možemo li očekivati nakon stagnacije i pad nezaposlenosti?
JURMAN: Očekujemo pad nezaposlenosti zbog zapošljavanja naših osoba s evidencije u sezoni na moru.  Jedan dio poslodavaca s kojima surađujemo Solaris i Sunčani Hvar već su selektirali kandidate. Konkurencija je velika, a  poslodavci biraju stručne osobe:  konobare, kuhare,  te osobe s iskustvom. Isto, tako u sezoni veće potrebe za radnom snagom imat će i naši domaći poslodavci, pa očekujemo da se ova brojka još smanji.