Klimatski fenomen El Niño ubrzano jača i mogao bi postati najsnažniji otkako postoje mjerenja, upozorava Svjetska meteorološka organizacija.

Radi se o fenomenu koji nastaje zagrijavanjem površine istočnog dijela ekvatorskog Pacifika, što mijenja vremenske obrasce diljem svijeta i u pojedinim dijelovima planeta povećava rizik od suša, poplava i ekstremnih temperatura.

Vrhunac se očekuje u prosincu. Postoji vrlo velika vjerojatnost da bi El Niño mogao potrajati do veljače iduće godine. Njegovo jačanje moglo bi donijeti iznadprosječne temperature diljem svijeta.

A što s Hrvatskom?

Što to točno znači za Hrvatsku, kakvu nam zimu donosi te prijeti li nam novi val vremenskih nepogoda i ekstrema, za Dnevnik Nove TV s reporterom Damjanom Jevtovićem analizirao je akademik Mirko Orlić s odjela za geofiziku na PMF-u.

Iako se El Niño razvija tisućama kilometara daleko, u Tihom oceanu, njegov utjecaj posredno se osjeća i u našim krajevima. Prema riječima akademika Orlića, pred nama je natprosječno topla zima.

"Imamo dva izvora informacija. Jedno je što je bilo za prethodnih sličnih El Niña - a tri su takva zabilježena od sredine prošlog stoljeća - i svaki put je bilo natprosječno toplo. Drugo, modeli koji daju sezonske prognoze pokazuju isto to: bit će natprosječno toplo. Prema tome, to je realno za očekivati", pojasnio je Orlić.

Zagrijano more i vlažan zrak - recept za nestabilnosti i obilne oborine

Osim toplijeg vremena, stručnjaci upozoravaju i na povećan rizik od vremenskih nepogoda. Kombinacija El Niña i rekordno toplog Jadrana stvara preduvjete za jake oborine i burne atmosferske procese.

"Oba izvora informacija, i prethodni slučajevi i prognostički modeli, kažu da će biti natprosječno vlažno, s natprosječno puno oborina ove zime. No, postoji i drugi razlog - izuzetno toplo more. Ovog ljeta na otvorenom Jadranu bilježili smo temperature od 28 i 29 stupnjeva, dakle znatno više od uobičajenih 27 stupnjeva u kolovozu. Puno je topline ušlo u more i podloga je izrazito topla. Ako na takvu podlogu stigne vlažan i hladan zrak, to je pravi recept za veliku nestabilnost i obilne oborine", upozorava akademik Orlić.

Upitan je li smrad na koji se posljednjih tjedana žale građani Zagreba povezan s ovim strujanjima, Orlić je izrazio sumnju da je to uzrokovano toplim zrakom, dodavši kako bi uzrok prije mogao biti povezan sa sušnim razdobljem nego sa samom temperaturom.

Klimatska "borba" iznad naših glava

Ipak, El Niño nije jedini "krivac" za sve što nas očekuje. Ključnu ulogu igraju i zbivanja na krajnjem sjeveru planeta.

"Osim El Niña imamo još jedan faktor u igri, a to su procesi na području Arktika i takozvana arktička amplifikacija. Globalno zatopljenje znatno je izraženije na Arktiku nego na ekvatoru, zbog čega se temperaturna razlika između njih smanjuje. To dovodi do poremećaja i valovitosti na mlaznoj struji", objašnjava Orlić te slikovito opisuje što slijedi:

"Slikovito rečeno, ove ćemo zime iznad naših glava imati borbu - El Niño s jedne strane i arktički procesi s druge. Ako nadvlada El Niño, promjene će vjerojatno biti blaže i brže će se smjenjivati. Nadvladaju li arktički procesi, poremećaji će biti veći i sporije će prolaziti."