Bivši marijabistrički župnik msgr. Lovro Cindori pokrenuo je, a družina "Bistričko srce" osmislila manifestaciju "Odškrinute dveri bistričke". Tako se svake godine Marija Bistrica vraća u povijest kako bi kroz priču sebi i drugima otkrila novo, ali zapravo staro lice Marije Bistrice.

Bivši marijabistrički župnik msgr. Lovro Cindori

Središte ovogodišnje priče bila je barokna kapelica Majke Božje na Vinskom Vrhu, iz koje je polovicom 16. stoljeća čudotvorni crni drveni kip Majke Božje prenesen u župnu crkvu u Mariji Bistrici, pa se ta kapelica zapravo smatra prasvetištem.

Recitacijama, predajama, dokumentiranim zapisima i pjesmom tu su priču "Bistričkom srcu" pomogli ispričati članovi crkvenog pjevačkog zbora "Tomislav" i časne sestre koje su pjevale uz pratnju originalnih Hefferovih orgulja iz 1876. godine, koje su ove godine obnovljene, a na njima je svirala časna Slavka Sente.

Pred najezdom Turaka čudotvorni je kip 1545. godine u župnu crkvu u Mariju Bistricu iz kapele na Vinskom Vrhu prenio tadašnji župnik i zakopao ga, a iz tih je razloga kip i drugi put skriven, odnosno zazidan u crkvu, 1650. godine. Od 16. srpnja 1684., kada je pronađen, krasi oltar Svetišta Majke Božje Bistričke.

Ništa manje nije zanimljiva ni povijest kapelice na Vinskom Vrhu, za koju se zna da je prvotno bila sagrađena od drva, sa zvonom privezanim na vrata. Godine 1673. već je imala tri oltara, a 1759. godine zamijenjena su dva pokrajinska oltara s remek-djelima baroka, bogato pozlaćenim oltarima Svetog Donata i Svetog Vida, za koje se, jer su osim svetaca potpuno identični, pretpostavlja da su djelo istog autora.

Zapis iz 1691. godine u kojem se govori da je čudotvorni kip prije kapele u Vinskom Vrhu bio "u drugom kraju domovine" još će se zasigurno istraživati.

Izvor: Večernji list