Ministar financija Zdravko Marić na HRT-u je govorio o Zakonu o euru.

"Vlada već dulji niz godina kada upućuje zakone u saborsku proceduru, tome prethodi javno savjetovanje. Ovaj zakon je primjer zašto je to potrebno. Ovo je zakon koji se tiče svakog od nas, svakog građanina", rekao je.

"Do 15. veljače će biti u javnom savjetovanju, već su počeli stizati komentari. Bit će dva saborska čitanja, njegovo izglasavanje očekujemo krajem travnja", rekao je ministar financija Zdravko Marić o predstavljenom Zakonu o euru u emisiji Hrvatskog radija A sada vlada.

Krovni zakon

"Taj zakon je krovni zakon, trebat će uskladiti 40 zakona i 70 podzakonskih akata i prije samog uvođenja eura. A onda će nakon uvođenja eura bez nekog striktnog vremenskog okvira kao što je sada uslijediti usklađivanje stotine zakona", rekao je ministar.

"Najvažnije odrednice su da se definira proces prije i poslije i u Hrvatskoj, a i kada gledate što je bilo u sedam zemalja koje su zadnje uvodile euro", kaže.

"Možemo tako reći i u starim zemljama kada se uspoređivalo i gledalo i na neki način pitalo građane s jedne strane pozitivne stvari, a poglavito one negativne stvari kao što su strah i bojazan od toga da će trgovci i ostali iskoristiti priliku i kod zaokruživanja cijena na više dati nekakav poticaj i impuls prema rastu cijena i inflaciji", rekao je.

Naravno, inflacija je danas aktualna iz jednog drugog kuta gledanja, dodaje.

Dualno iskazivanje cijena i instrument nadzora

Bit će obveza dvojnog iskazivanja cijena, dakle i kune i euro. To će biti od prvog ponedjeljka u rujnu, to je 5. rujna ove godine, pojedini trgovci će možda već i ranije, pa će građani moći pratiti, ali obveza kreće tad.

"Glavni instrument koji imamo je nadzirati te aktivnosti da se provode u skladu sa zakonom. Mi smo u sam zakon stavili jedan institut, njega je jako teško definirati, a to je neopravdano dizanje cijena. Ja sam vodio paralelu sa snižavanjem stope PDV-a i snižavanjem cijena ribe, mesa i povrća. Znamo i sami da se to nije dogodilo", kazao je.

"Dakle, ipak uz ograničen prostor naša ideja je da se kroz dualni sustav iskazivanja cijena, poticanje konkurencije na neki način prevenira koliko je moguće da ne dođe do tog efekta prelijevanja i rasta cijena. Analiza koja je rađena temeljem iskustava u novim zemljama je da je efekt bio 0.2 do 0.4 boda jednokratan", kaže.

"Iz današnje prizme kad vidimo gdje su danas stope inflacije zbog rasta cijene energenata i poremećaja u opskrbnim lancima, netko može reći to nije tako puno. Mi to u vladi ne zanemarujemo i to je jedan od važnijih dijelova samog zakona", ističe Marić.

Zamjena novčanica i kovanica bez naknade

Paralelno kreće predopskrba banaka, FINA-e, Hrvatske pošte, a onda i poduzeća, odnosno trgovačkih društava kako bi se u trenutku formalne zamjene u noći s 31. prosinca na 1. siječnja iduće godine sve što stoji na računima automatizmom preračunalo.

Građani će moći kune zamijeniti u eure idućih 12 mjeseci, dakle cijele 2023. u komercijalnim bankama, poslovnicama Pošte i FINA-e bez naknade.

"Postoje određene odredbe koje su usklađene i sa zakonom o sprječavanju pranja novca i nekim drugima da će po jednoj transakciji maksimalno biti moguće zamijeniti sto novčanica i sto kovanica, ali to ne znači da ne možete doći ponovno", navodi Marić.

Ideja je da se u što kraćem roku izvrši ta konverzija. Dobro je da građani znaju da će biti neograničeno i nakon tih 12 mjeseci u HNB-u novčanice, a kovanice tri godine.