Husnjak: ''Poljoprivreda je je “kičma” razvoja ruralnog prostora''

Projekt se bavio istraživanjem trenutnog stanja razvoja hrvatskih ruralnih područja i njihove sposobnosti otpornosti na socijalno-ekološke izazove.

Panel raspravu moderirao je magistar znanosti Milan Husnjak, dosadašnji predsjednik Ekološke udruge “Japica” Klanjec, koji je istaknuo kako je činjenica da je u proteklih deset godina iz Hrvatske iselilo 400 tisuća ljudi i to uglavnom mladih ljudi iz ruralnih područja. Husnjak je rekao kako je cilj ovog predavanja osvješćivanje da je “kičma” razvoja ruralnog prostora poljoprivreda te dodao da se nada da će preporuke znanstvenika nastalih na temelju provedenog istraživanja čelnici lokalnih i regionalnih samouprava ugraditi u svoje programe.

„Velika većina mladih želi ostati u svojim ruralnim područjima“

Voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta, Tijana Trako Poljak, izvanredna profesorica na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je da se ovim projektom željelo istražiti kakvo je stanje i kakva je kvaliteta života ruralnih stanovnika:

– Rezultati su pokazali ono što smo i očekivali na samom početku, a to je da je stvar mnogo složenija i dublja no što se to prikazuje u javnosti. Problema ima, problemi su ozbiljni, izazovi su teški, posebice demografski izazovi te svi izazovi vezani za poljoprivredu koja je u ozbiljnom problemu. Ruralni stanovnici vole tu živjeti, vide prednosti života na selu, od svježeg zraka, načina života koji je drugačiji od života u gradu, tradicije koju imaju, ali postoje i moderna kretanja koje žele uvesti, i tu dolazi do tog vaganja, želje da žele ostati i onih potisnih faktora koji ih tjeraju da odu, makar možda to ne žele – rekla je Trako Poljak.

Vladimir Ivanović, viši asistent na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu istražio je kvalitetu života u ruralnim područjima:
– Ljudi koji žive u ruralnim područjima generalno zadovoljni svojom kvalitetom života, ali vrlo često su prepušteni sami i sebi, i moraju se osloniti sami na sebe da bi poboljšali svoju kvalitetu životu. Sustavni nedostatak koji sam primijetio je nedostatak podrške prema njima. Puno politika je usmjereno prema tome da se ljudi vraćaju na sela, no nikog nije briga za ljude koji trenutno žive u selima –  rekao je Ivanović.

Bruno Šimac, asistent na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu istražio je u kolikoj mjeri mladi danas žele ostati živjeti na selu:
– Velika većina mladih želi ostati u svojim ruralnim područjima, i zadovoljni su svojim životom u trenutnom mjestu stanovanja, no ima i nekih lošijih strana, a to je da se mnogi osjećaju usamljeno, da nemaju vršnjaka s kojima bi mogli provoditi slobodno vrijeme, i nisu zadovoljni trenutnim političkim strukturama, no jako cijene prirodu svojih mjesta – istaknuo je Šimac.

Izvanredni profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Žažar rekao je kako je linija između urbanog i ruralnog danas teško prepoznatljiva te u nekim slučajevima teško možemo razaznati koje je naselje selo, a koje grad te dodao kako su i emigracija i imigracija danas naša stvarnost. 

Znanstvenom skupu prisustvovao je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek koji je rekao kako ne možemo svi živjeti u velikim gradovima:
– Tema razvoja ruralnih područja i ostanak mladih na ruralnim područjima je posebno interesantna tema za nas, jer mi jesmo ruralno područje i suočeni smo s time da nas svake godine sve više mladih napušta, i da nas ima sve manje. Upravo iz tog razloga su ovakva istraživanja interesantna, jer će pokazati što je potrebno uraditi da se mladi zadrže na ruralnim područjima. Na selu je čišći zrak, bolji je način života, hrana je domaća i nadam se da će nam ovo pomoći da neke svoje aktivnosti usmjerimo u tom smjeru kako bi se više mladih zadržalo na našim područjima – rekao je Brlek.

Vešligaj: „Ljudi koji se žele baviti poljoprivredom nisu dobro plaćeni za svoje proizvode“

Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade i jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta istaknuo je kako je ova tema izuzetno bitna:

– Ako želimo razvijati poljoprivredu, prvo čime se trebamo baviti je to, da su ljudi koji se žele baviti poljoprivredom dobro plaćeni za svoje proizvode. Danas poljoprivrednici rade, i na tržištu njihovi proizvodi vrijede manje od proizvodne cijene te se zato nitko ne želi time baviti – rekao je Vešligaj osvrnuvši se na probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

Kolar: „U ruralnim sredinama imate sve u krugu od 500 metara; od vrtića, škole do institucija“

Župan Željko Kolar, istaknuo je kako Krapinsko-zagorska županija posebnu brigu vodi oko mladih i njihovih potreba:
– Krapinsko-zagorska županija je prva županija koja je uvela participativni proračun za djecu i participativni proračun za mlade. Time im dajemo priliku da ih saslušamo, da sami predlože projekte koje smatraju da treba provesti u njihovim zajednicama, i nudimo im da izaberu najbolje među njima, a mi samo osiguravamo sredstva. Također imamo građanski odgoj u osnovnim školama, i projekt “Škola i zajednica“. S obzirom na odabir mjesta življenja trendovi se mijenjaju. Prvi trend je bio da živite u središtu Zagreba, onda je došao trend da u centru nitko neće živjeti, pa su se svi bazirali na Pantovčak i Podsljemensku zonu, a sad dolazi trend da se izlazi iz urbanih sredina te se dolazi do ruralnih sredina. Ovdje imate sve u krugu od 500 metara; od vrtića, škole do institucija – zaključio je župan Kolar.