Državno izborno povjerenstvo objavilo je zbirnu listu pravovaljanih lista kandidata za Europski parlament. Ukupno je 25 lista je s po 11 imena za koja ćemo se također moći opredijeliti na izborima 25. svibnja. Na izborima ćemo moći zaokružiti osim liste i imena kandidata prema preferencijskom glasovanju.

Drugim riječima možemo glasovati samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću možemo označiti i kandidata kojemu bi dali prednost pred ostalima na toj listi. To se zove preferirani glas i omogućuje koji su niže pozicionirani da budu izabrani ako dobiju najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Slaganje lista kandidata

Primjerice, na prošlim izborima Ruža Tomašić je osvojila 26, 58% glasova liste stranaka HDZ, HSP AS, BUZ i ušla bi u Europski parlament čak da je bila i posljednja. To se ne bi moglo reći za Davora Ivu Stiera s 5,75% glasova, a pogotovo ne za Ivanu Maletić s 1,83% ili Zdravku Bušić s 1,68% glasova. Međutim, njihova su imena bila visoka, među prvih 6 i to im je donijelo zastupnička mjesta.

Ili, na primjer Tonino Picula iz SDP-a dobio je gotovo polovicu svih glasova (47,34%) s liste stranaka SDP, HNS, HSU i IDS. Ako se naklonost birača ponovi ući će u EU parlament bez obzira na 5. mjesto na koalicijskoj listi. Jozo Radoš, za razliku od prošlih izbora kada je osvojio 6,84% glasova na 6. mjestu, sada je treći što povećava njegove izglede. Očito, nije lako doseći 10%  glasova liste.
I lista kandidata ima prag

Kako bi kandidat s liste mogao u EU parlament preduvjet je da njegova lista osvoji glasove najmanje 5% od izašlih birača. Na političkoj pozornici pojavile su se nove opcije. Prerano je nagađati tko bi mogao proći izborni prag jer kampanja službeno počinje danas, 7. travnja i traje do 23. svibnja.

Do sada nismo mogli puno čuti o programima koje će kandidati zastupati u okviru grupacija u Europskom parlamentu. Prema  istraživanjima koja se objavljuju dvije najveće grupacije su izjednačene. Prevagnu li socijalisti njihov je kandidat za predsjednika Europske komisije Martin Schulz (S&D), njemački političar i dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta.

Pojedina istraživanja počela su davati blagu prednost pučanima čiji je kandidat za predsjednika Komisije Jean-Claude Juncker, dugogodišnji premijer Luxemburga koji je prošle godine bio prisiljen podnijeti ostavku zbog izvješća koje tajnu obavještajnu službu optužuje za prevare, nezakonito prisluškivanje, sumnjivu preprodaju automobila…

S obzirom na to da je tajna služba u Luksemburgu izravno pod nadzorom premijera Juncker je bio prisiljen na ostavku jer su glasovanje o nepovjerenju uz oporbu podržali i koalicijski partneri socijaldemokrati. Kasnije je istražno povjerenstvo utvrdilo da premijer zapravo nije nadzirao službu te nije o nepravilnostima, pogreškama i nezakonitim postupcima ni izvještavao parlamentarni odbor za nadzor i pravosudna tijela.

Male stranke u EU parlamentu

Europska komisija kao izvršno tijelo Europske unije (Vlada EU) ima veliki utjecaj, daje inicijative za promjene zakona, odlučuje o raspodjeli novca, određuje budućnost cijele zajednice pa bi predizborne kampanje za parlament trebale jasnije predočiti ponuđene programe razvoja, u kojem će pravcu ići EU s Junckerom, odnosno Schulzom na čelu.

Naravno ne treba zaboraviti ni manje stranke, odnosno koalicije. Dio snage koju imaju socijalisti mogu zahvaliti strankama ljevice i zelenih. Među njima je i naš Nikola Vuljanić koji je i na ovim izborima prvi na listi laburista. Nema sumnje, tu će pripadati i Mirela Holy iz stranke Održivi razvoj Hrvatske – ORAH.

S druge strane pučani se ograđuju od rasista, fašista, antisemita, ksenofoba i sličnih ultradesnih stranaka koje su na izborima 2009. godine ušle u parlament. Okupljene su u grupaciju Sloboda i demokracija (EFD) i imale su 35 zastupnika. Na ovim izborima mogle bi imati sličan rezultat.

Lista kandidata za EU parlament .pdf

Izvor: Europrojekti.eu