Studije tržišta pokazuju da je prodaja vitamina porasla tijekom pandemije koronavirusa.

Koliko se često koriste? Trećina njemačke populacije, na primjer, uzima vitamine kao dodatke prehrani barem jednom tjedno, pokazalo je reprezentativno istraživanje njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR). Svaki šesti Nijemac dnevno uzima vitaminske tablete ili prah.

Nedavni podaci iz američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani pokazuju da je među odraslim osobama u SAD-u starijim od 20 godina 57,6 posto koristilo neki dodatak prehrani u posljednjih 30 dana, a ta se upotreba povećavala s godinama. Najčešći dodaci prehrani koje koriste sve dobne skupine su multivitaminsko-mineralni preparati.

Predsjednik BfR-a Andreas Hensel pokušava otrijezniti ljubitelje vitamina: “Uravnotežena i raznolika prehrana osigurava vašem tijelu dovoljne količine gotovo svih vitamina”.

“Većini ljudi ne trebaju vitaminski dodaci. Ako nepotrebno uzimate visoke doze vitamina, riskirate predoziranje s neželjenim zdravstvenim učincima”.

Predoziranje će u najboljem slučaju rezultirati time da vaše tijelo proizvodi “skupi urin”, kaže Wiebke Franz, nutricionistkinja savjetodavnog centra za potrošače u njemačkoj pokrajini Hesse, a u najgorem slučaju naštetit ćete svom zdravlju.

Dodaci prehrani, uključujući vitamine, ne podliježu ispitivanju kvalitete i sigurnosti kao lijekovi, napominje ona. Posljedično, nije neuobičajeno da vitaminske tablete i prašci sadrže nečistoće.

Kaže da je važno biti svjestan mogućih interakcija. Beta karoten, prekursor vitamina A, može povećati rizik od raka pluća kod pušača, upozorava Franz, a ni predoziranje vitaminom A “nije bezopasno”. Previše vitamina D može uzrokovati glavobolje, mučninu i kalcificiranje bubrega, a predugo uzimanje pretjerano visokih doza vitamina C može dovesti do kamena u mjehuru i bubrezima.

Predoziranje vitaminima ponekad prođe nezapaženo, kaže, jer ljudi koji uzimaju tablete i praškove također prirodno unose vitamine hranom, od kojih je neka također obogaćena vitaminima.

Ne postoje određene sigurne granice za unos vitamina, što je nešto što zagovornici potrošača kritiziraju godinama.

“Nedostaci vitamina nisu problem u Njemačkoj. Velikoj većini ljudi u ovoj zemlji ne manjka vitamina”, tvrdi Njemačko nutricionističko društvo (DGE).

Vitaminski dodaci prehrani preporučuju se samo za nekoliko segmenata populacije, na primjer trudnice, kemoterapijske bolesnike, vrlo stare osobe i stroge vegane.

Prodaja vitaminskih dodataka unatoč tomu cvjeta.