Kao što ratni zločin ne zastarijeva, tako i neplaćanje poreza postaje ozbiljna stvar, kaže Vlado Brkanić, RRIF. Vlada je zadiranjem u Opći porezni zakon odlučila promijeniti računanje rokova zastara i time otvorila put za lov na dužnike državi i svojevrsno ponovno ispitivanje porijekla imovine.

Vlada je zadiranjem u Opći porezni zakon odlučila promijeniti računanje rokova zastara i time otvorila put za lov na dužnike državi i svojevrsno ponovno ispitivanje porijekla imovine. Od početka iduće godine zastara prava poreznika na utvrđivanje porezne obveze računat će se da teče, pojednostavljeno rečeno, od trenutka kada poreznici dobiju saznanja da postoji osnova za oporezivanje. Porezni stručnjaci podijeljeni su oko "novih rokova zastara".

S jedne strane upozoravaju da je to novi primjer retroaktivne primjene, kao što ga je Linić uveo kod oporezivanja dohotka od kapitala, a s druge strane tvrde da je to opasni presedan koji će završiti na Ustavnom sudu. Prema njihovim riječima, u mnogim slučajevima zastara zapravo prestaje postojati.

U prvoj skupini bez prava na zastaru su vlasnici više tvrtki koji su prevarili državu. U mnogo široj od prve su svi građani koji ne mogu dokazati porijeklo imovine. Naši sugovornici nisu protiv ključnog principa jednakosti po kojem svi dužnici državi trebaju platiti svoje obveze, ali ukazuju i da je moguća serija problema zato što rijetko tko čuva dokumentaciju duže od zakonskih rokova. Arhivu pak obveznici nisu dužni čuvati nakon isteka predviđenih rokova, i to upravo na temelju poreznih propisa. Smatraju da je deset godina svoju arhivu dužna čuvati tvrtka, a sedam godina, primjerice, ugovore o djelu obveznik poreza na dohodak.

Kao što ratni zločin ne zastarijeva, tako i neplaćanje poreza u Hrvatskoj postaje ozbiljna stvar koja vas može pratiti do kraja života! Komentar je to Vlade Brkanića, glavnog urednika časopisa "RRiF".

Brkanić navodi da je mogući problem na osnovi čega će se znati da je država prevarena ako tvrtka nema dokumentaciju za platni promet iz tog doba. Prema mišljenju revizora i poreznog savjetnika Kristijana Cinottija, zastara prestaje postajati te je to pitanje za Ustavni sud, a i dosad pitanje zastare poreznici ignoriraju.

To što zastara počinje teći nakon što poreznici dobiju saznanje o postojanju obveze, unatoč tome što je riječ o iznimci od općeg pravila, prema mišljenju Ivana Idžojtića, potpredsjednika Hrvatske komore poreznih savjetnika, znači da se time ukida zastara. To je, kaže, ravno katastrofi zbog načina kako inače funkcionira praksa.

"Pola godine nakon što Hrvatska postane članica EU, počevši od 2014., hrvatskim će se poreznicima početi računati zastarni rok za utvrđivanje oporezivog dohotka na imovinu, primjerice, koja je stečena devedesetih godina prošlog stoljeća. Ako nemate dokaza kako je financirana, a ne morate imati po drugoj poreznoj odredbi, na razliku će biti naplaćen porez na dohodak", objasnio je Idžojtić. Poanta je i da novo pravo na utvrđivanje porezne obveze može početi teći tko zna kad.

"Nespojivo je s načelom pravičnosti što će se postupci nadzora pokretati izvan postojećih rokova zastare, kao i rokova određenih za čuvanje isprava", tvrdi Idžojtić dodavši da interes nije da porezna tijela konstruiraju porezne obveze i da ih neutemeljeno traže.

Račanova je Vlada 2001. uvela Opći porezni zakon te je skratila rokove zastare sa pet i deset godina (relativni i apsolutni rok) na tri i šest godina. Napravila je iskorak i u vezi sa žalbom koja od tada odgađa izvršenje rješenja prvostupanjskih tijela do odluke tijela drugog stupnja. Sada bi Milanovićeva Vlada, prema Idžojtiću, ako se poštuje načelo pravičnosti, trebala odrediti koji je dan koji se može uzeti za početno stanje.

"Je li to kraj 2005.? Porezna uprava mogla bi od tada pratiti sve promjene koje se tiču primitaka i izdataka što bi bilo u duhu poreznih propisa koji sve vrijeme postoje", kaže Idžojtić. U protivnom se porezni nadzor može protegnuti na kraj prošlog stoljeća kada su stjecane brojne nekretnine. Tražit će se u obrascu stanje imovine i izvor financiranja pa će se utvrditi da je riječ o oporezivom dohotku jer se mnogi papiri, plaće i honorari ne moraju čuvati. To je novi prilog nesigurnosti, a primjetan je i strah od hajke.

Poslovni.hr / Zagorje.com