Kako su regulirane Agencija za naplatu potraživanja, što je dopušteno, a što nije i s kojim se problemima građani dužnici najčešće susreću, u TNT-u N1 televizije govorili su predsjednik Udruge agencija za naplatu potraživanja Matija Arapović i generalni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić.

Nakon najnovijeg slučaja curenja u javnost podataka građana, oporba je uputila inicijativu u Saboru da se stavi na moratorij na daljnje prodavanje dugova građana.

Arapović o curenju podataka kaže da se i dalje provode radnje. “I jedna i druga tvrtka surađuju, nadzor je u toku i tek po završetku ćemo imati više podatka”, rekao je.

Što se tiče podataka o maloljetnicima kaže da se oni ne prikupljaju. “Ne koristimo detektivske agencije da boi došli do informacija o maloljetnim osobama. Jedino to možemo sudskim putem i to je velika rijetkost kada maloljetnik naslijedi imovinu”, dodao je.

Strinavić tvrdi da to nije nešto što je nepoznato. “Zahvaljujući ovršnom zakonom maloljetnici nasljeđuju imovinu svojih roditelja, ali i dugove i oni su pojavljuju u ovim agencijama. Taj broj nije zanemarive, i to moramo povećati zaštitu. Pitam se gdje je Centar za socijalnu skrb. Podaci maloljetnika ne bi trebali biti obuhvaćeni tom naplatom”, rekao je.

Arapović tvrdi da se komunikacija vodi isključivo sa skrbnicima te da nema nikakvih registara. “To su osnovni podaci iz sudskih zapisa”, otkrio je.

Strinavić kaže da je činjenica da dug postoji da će agencije to pokušati naplatiti. “Oni moraju stupiti u kontakt s dužnikom. Obavijestit će ga banka koja je prodala dug”, rekao je.

“Informacija se šalje dužniku zajedno s visinom duga i ključ je komunikacija”, dodaje Arapović.

“Poučeni nekim negativnim iskustvima, kao Udruga Blokirani sjeli smo s udrugom na čijem je čelu gospodin Arapović i potpisali jedan sporazum 2015. u kojem je definirano kako i na koji način će se agencije odnosit prema samim dužnicima. Negativna praksa je smanjenja na najmanju moguću mjeru. To smatram napretkom jer o načinu povrata duga se mora razgovarati i jednino dijalogom možemo doći do rješenja. Mi smo pokušali posredovati između agencija i dužnika u cilju da se povrati to poljuljano povjerenje i ovakvim populističkim izjavama, no problem postaje time veći”, rekao je Strinavić.

Na agenciji i dužnicima je da se dogovore o načinu otplate duga. Mi smo tražili da bude neko tijelo koje bi posredovalo. Godine 2010. imali smo javne ovršitelje, no vlada Zorana Milanovića je toliko sotonizirala te ovršitelje i ukinula ih te više nema posredovanja”, dodao je.

Arapović tvrdi da postoji radno vrijeme od 8-16 ili 9-17 sati, bilo koji poziv mimo tog vremena može biti prijavljena. Trudimo se sankcionirati svakoga tko se ne pridržava standarda, a radi se i o svjetskim tvrtkama. Ne smije se zvati nikoga osim dužnika osim ako ga sam dužnik nije opunomoćio. Ako se neki dužnik žali na bilo kakvu komunikaciju, slobodno neka nam se javi i mi ćemo zamoliti da se to više ne događa”, rekao je.

Napominje da oni mogu dati dužniku informaciju kome da se obrati. “Pozivi se snimaju i komunikacija je zabilježena tako da ništa se ne može sakriti”, dodao je.

“Ja uvijek kažem ako snimaju oni vas, snimajte i vi njih da imate dokaz ukoliko treba”, rekao je Strinavić za N1.

Arapović kaže da nigdje u EU dužnik ne može zabraniti banci da proda dug.