Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović bio je gost Tihomira Ladišića u Novom danu N1 televizije.

Jakopović je govorio o tome hoće li zbog rasta cijena energenata rasti i cijene hrane.

“Trgovački lanci imaju svoj fiksni dio i oni se toga drže. Proizvođači su slabiji, a poljoprivredni najslabiji. Uglavnom nisu skloni udruživanju u zadruge i prisiljeni su prodavati po cijenama koje lanci ili prerađivači zahtijevaju. U tom se segmentu jednostavno mora prilagoditi i bojim se da poljoprivreda tu najlošije prođe. Teško je govoriti da će se svi kvalitetno ponašati i teško je to očekivati i u budućnosti”, kaže.

Na pitanje koliko je veća cijena na policama od proizvođačke, Jakopović kaže da to može biti “od 30 do i 200 posto”. “Kolege nam iz dana u dan javljaju… Ovisi kakav je proizvod, kod manje okretajnih proizvoda, onih široke potrošnje, imaju izuzetno velike marže i trgovački lanci prisiljavaju proizvođače da daju po nekoj cijeni, a na polici se daje fiksna cijena”, objasnio je za N1.

Hrvatski u dio u poljoprivrednoj proizvodnji EU-a je zanemariv, kaže Jakopović pa bi se to onda moralo nadoknaditi kvalitetom. “Kvalitetni domaći proizvodi se izvoze. Tu je potencijal Hrvatske, a stvarno ga imamo i imamo prostora za kvalitetne proizvode. Imamo potencijala ne samo u organskoj nego i u konvencionalnoj poljoprivredi”,

Navodi primjer Baby Beefa koji većinu svoje proizvodnje izvozi. Kaže kako je potrošač taj koji generira potražnju i na taj način može kontrolirati inflaciju. “Ako izabere ovaj ili onaj proizvod, on je u stanju prisiliti trgovca da mijenja policu”, navodi.

Jakopović smatra da suša neće utjecati na cijene hrane u prevelikoj mjeri. Kaže kako je bila izuzetno dobra godina u Americi, i jednoj i drugoj, i podsjeća da ukrajinski proizvodi ulaze bez carina na prostor EU-a. “Bit će možda nekih sitnih korekcija, možda jedan, dva, pet posto, spekuliramo. Ali neće biti značajnije, zbog dobrobiti zajedničkog europskog tržišta”, kaže.

“Ufh”, kaže Jakopović na pitanje o tome kakvo je stanje na hrvatskom polju proizvodnje hrane. U nekim područjima smo samodostatni, objašnjava. Uljarice, mandarine, kamilica, zelje… Izuzetno smo loši u stočarstvu, mljekarstvu, “Tu iz dana u dan gubimo bitku Sve te poljoprivredne proizvodnje koje su dodane vrijednosti, za koje treba čekati. Jednom kad se neka staja zatvori, nikad više ne ulazi unutra. Za prvu litru mlijeka treba i tri godine. Proizvodnja pilećeg mesa je mjesec i pol dva. U stočarskim proizvodnjama gdje je dugi korak do povratka prvog novca gubimo korak. Bojim se da se mali proizvođači neće više time baviti”, objašnjava.

Što se tiče svinjogojstva nakon afričke svinjske kuge, Jakopović kaže da je dobro to što se cijena donekle stabilizirala. “Danska je od ukrajinske krize strahovito smanjila svoju produkciju. Naši proizvođači sada imaju malo bolju cijenu pa je lakše. Dijelovi koji su još pod mjerama ograničenja imaju određenih problema, operativnih, koje pokušavamo riješiti s novim ministrom i nadam se da ćemo uspjeti u tome. Ako je cijena zadovoljavajuća, ljudi će se opet početi lagano baviti poljoprivredom. Ali tamo gdje nema supporta neće doći ni do pomaka u proizvodnji”, rekao je za N1.

Nije dobra situacija ni u voćarstvu gdje jedan mraz može napraviti štetu od koje se ne može oporaviti i po dvije godine. Puno je izazova i u suradnji s osiguravajućim društvima, kaže Jakopović i morat će se ponovno sjesti za stol i razmotriti principe da se u određenom dobu ne osigurava nasade.

“Jako smo daleko, ne treba biti u iluziji da ćemo biti samodostatni u nekim granama. Ne treba ni stremiti tome. Idemo raditi kvalitetno”, kaže Jakopović na pitanje jesmo li samodostatni u proizvodnji hrane. Dodaje da su tome malo krivi i sami poljoprivrednici koji zaziru od koncepta udruživanja. Ipak, stvari se pomalo mijenjaju, govori.

“Poljoprivreda u Europi je jedini gubitnik. Europa je u financijskom plusu od početka ukrajinske krize, ali poljoprivreda je veliki gubitnik zbog velikih ukrajinskih prostora pod uljaricama. Europa ne može proizvoditi po cijenama po kakvim proizvodi Ukrajina. Kad se oslobodio prolaz, bilo je suludo očekivati da će proći u Afriku, logično da je veliki dio ostao u Europi.

“Gubimo u pregovorima od strane jačih, a to ću trgovački lobiji. Nikada ne ulazi unutra taj osnovni dio zaštite tržišta, da bude isti standard. Nema šanse da poljoprivrednici u EU-u proizvode po cijeni po kojoj se može izvan EU-a. Imamo vrlo svježe pamćenje, mi kad smo ušli u EU nismo mogli proizvesti po cijeni kao BiH i Srbija. Ako ostanu ovakvi pregovori, vjerojatno će opet doći do nekih masovnijih prosvjeda. Europska omotnica za poljoprivredu od 1957. ima iste ciljeve. Međutim, omotnica pada. Imamo nove povjerenike, znamo za naše, ali bit će i izuzetno puno ulaganja u vojsku, obranu, najveći gubitnik je uvijek poljoprivreda.

Rješenje je, smatra Jakopović, da hrana kao strateški mehanizam uđe u obranu. “Inače ćemo za pet do deset godina uništiti poljoprivredu, dogodit će se ono što se dogodilo s proizvodnjom željeza”, kaže za N1.

“Vlada naginje prema tome, ali događa nam se da nam gotovi proizvodi ulaze jer nema kontrole”, upozorava.