Prepoznavanjem znakova i simptoma moždanog udara uvelike se može pomoći u smanjenju štete od moždanog udara ili ga čak i spriječiti. Europsko istraživanje pokazalo je da jedan od pet ljudi ne bi znao prepoznati niti jedan simptom moždanog udara, a samo polovica bi pozvala hitnu pomoć. Stoga je Udruga umirovljenika Zlatar, u kojoj su organizirani i umirovljenici iz općina Mače i Lobor, za svoju edukacijsku kvartalnu tribinu „Susret s liječnikom“ odabrala temu „Moždani udar – kako ga prepoznati i pomoći“ o kojoj je u srijedu u Maču govorila dr. Ana Brundula iz Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije. Bila je to i prigoda za razgovor s rođenom Zlatarščankom, specijalisticom anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.

Niska razina svijesti o vlastitoj odgovornosti

- Razina svijesti o vlastitoj odgovornosti za svoje zdravlje vrlo je niska. Nužna je bolja kontinuirana edukacija od najranije dobi. Nažalost, edukacije dostupne široj populaciji sporadične su i temelje se na volji i entuzijazmu pojedinaca, bez sustavne organiziranosti i potpore. Koliko shvaćamo ozbiljnost liječničkoga savjeta sukladna je činjenici jesmo li i koliko bili životno ugroženi. Dok sami ne osvijestite krhkost zdravlja, mislite da se bolest događa drugome - kaže dr. Ana Brundula. U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti i u muškaraca i u žena. Prema podacima HZJZ, 2018. godine od moždanog udara umrlo je 6 137 osoba, odnosno 11,6 % svih umrlih. Od toga je 2578 muškaraca i 3559 umrlih žena. Hospitalizirano je 11 267 soba. Postoje programi i razrađeni materijali sa svrhom lakšeg prepoznavanja akutno nastalog moždanog udara i pomoći u danoj situaciji koji su jasni i dostupni te laike jasno upućuju kada i kako zatražiti hitno stručnu pomoć. - Na akutno nastali moždani udar jasno upućuju znakovi, poput naglo nastalog nerazumljivoga govora, naglo nastale oduzetosti/ slabosti ruke ili noge, naglo nastala oduzetost /asimetrija lica. Ako prepoznate takve znakove, preporuka je zvati odmah broj 194 - savjetuje dr. Brundula, dodavši savjete kako izbjeći moždani udar. - Od presudne su važnosti mjere prevencije: zdrava prehrana, održavanje tjelesne težine uvjetovane prema visini (BMI), fizička aktivnost, nekonzumiranje cigareta i duhanskih proizvoda, pravodobno otkrivanje i pravilno liječenje bolesti, poput povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, šećerne bolesti, povišenih vrijednosti triglicerida i kolesterola u krvi.

Liječnici sve opterećeniji

Dr. Brundula završila je srednju školu u Zagrebu, Zdravstveno učilište, smjer zdravstveno –laboratorijski tehničar. Vrlo rano, u djetinjstvu, znala je da će raditi u zdravstvenom sustavu. Stoga je i bila polaznica strukovne srednje škole, a logičan slijed bio je upis na Medicinski fakultet u Zagrebu. Nije imala lagan put ni do specijalizacije, jer u vrijeme kada je bila potencijalna kandidatkinja za specijalizaciju nije bilo mnogo natječaja za specijalizacije. Dr. Brundula pitali smo o nezadovoljstvu liječnika u Hrvatskoj. - Ako moram izabrati glavni problem liječnika u bolničkom sustavu, onda bi to svakako bila preopterećenost, jer je ona posljedica brojnih teškoća koje čine breme bolničkoga sustava u Republici Hrvatskoj. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju otišlo je 800 liječnika, a više od 1800 ih je zatražilo dokumentaciju za rad u inozemstvu. Brojke same po sebi ne znače puno, no ako znate da se Hrvatska trudi ići ukorak sa svjetskim trendovima u medicini, da se svaki dan razvijaju novi postupci i metode liječenja te da broj bolesnika raste, onda je jasno da svaki liječnik koji ostaje u Republici Hrvatskoj postaje svakim danom sve opterećeniji. To dokazuje i enorman broj prekovremenih sati liječnika u bolničkom sustavu. U konačnici, liječnici su nezadovoljni i primanjima, no financijski razlog je tek na trećemu mjestu razloga odlazaka liječnika. Prvi su besperspektivnost i nemogućnost stručnog napredovanja – komentirala je.