Hrvatska više nema 7% visokoobrazovanih stanovnika nego 20%. Tako kažu statistike Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Uzorak je bila populacija od 25 do 60 godina. Podaci prije tog istraživanja bili su šokantni i nimalo na ponos Hrvatima, a govorili su da u našoj zemlji postoji tek 7% onih s diplomom fakulteta u ruci. No i razlika od 13 % koja se javila objašnjiva je.

Naime, u prijašnjim istraživanjima koje kaže da je 7% visokoobrazovanih promatrala se ukupna populacija, a ne radno aktivno stanovništvo. Jednako se tako računala samo sveučilišna diploma, a ne završena viša ili visoka škola.

Prema novim statistikama Ministarstva u obzir je uzeta i završena visoka i viša škola pa je postotak iz tog razloga i veći.

U Krapinsko-zagorskoj županiji 3. 673 fakultetski obrazovanih

Možda je zanimljivo spomenuti da je europski prosjek visokoobrazovanih 25%. No u Hrvatskoj je efikasnost studiranja i dalje mala unatoč uvedenom bolonjskom sistemu.  Prema Bologni studira se po sistemu 3 godine te dodatne 2 godine koje se računaju kao magisterij. Dakle, već ako završite 3 godine studija , spadate u kategoriju visokoobrazovanih što povećava prosjek. No unatoč tome, hrvatski studenti predugo studiraju.
 
Hrvatski zavod za statistiku upitali smo kakva je situacija u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema podacima zavoda iz 2001. godine, jer noviji zasad ne postoje, 1810 muškaraca i 1866 žena u našoj županiji visoko su obrazovani građani. Od toga 26 muškaraca i 9 žena imaju doktorat dok 64 muškaraca i 41 žena imaju magisterij.  Ako u obzir uzmemo činjenicu da Krapinsko-zagorska županija ima 145,432 stanovnika brojke o visokoobrazovanima relativno su niske. Međutim ako bi se, kao u najnovijem istraživanju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, uzimali u obzir i oni sa završenom visokom i višom školom te I. stupnjem fakulteta brojka visokoobrazovanih u našoj županiji bitno bi porasla.
 
Dakle, brojkama koje govore o broju onih s fakultetskim diplomama valjao bi dodati 1526 Zagoraca koji su završili neku višu ili visoku školu te I. stupanja fakulteta i 1519 Zagorki koje su završile navedeno. Iz Hrvatskog zavoda za statistiku ukazali su da je u Krapinsko-zagorskoj županiji veći broj žena koje su visoko obrazovane, no da veći broj muškaraca završava doktorat i magisterij.
 
Viskoobrazovani teško nalaze posao u struci

Budući da je Hrvatska u očekivanju konačnih i potpunih rezultata Popisa stanovništva održanog 2011. godine, tek će se tada s popriličnom sigurnošću znati najnoviji podaci koliko je visokoobrazovanih u Hrvatskoj, pa tako i u našoj županiji. U dogledno bi se vrijeme broj visokoobrazovanih u našoj županiji mogao povećati i zbog Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina koje je omogućilo brojnim Zagorcima koji iz raznih razloga nisu mogli studirati u obližnjem Varaždinu, Čakovcu ili Zagrebu da završe neki fakultetski program.

Veliki je problem što visokoobrazovani vrlo često ne mogu pronaći posao u struci pa diljem naše županije možete pronaći diplomirane ekonomiste koji rade kao trgovci, profesore koji su nezaposleni, a preživljavaju od davanja instrukcija ili rade u pogonima raznih tvrtki. Mnogobrojni mladi nakon završenog fakulteta ne ostaju u Zagorju te svoje naučene i stečene sposobnosti i znanja ne ulažu u napredak Zagorja, već 'trbuhom za kruhom' odlaze u Zagreb ili u inozemstvo.

Zanimljivo je spomenuti da u Krapinsko-zagorskoj županiji, po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku ima 750 muškaraca i 1715 žena koje nisu završili nikakvu, pa ni osnovnu školu.
 
Hoće li mladi visokoobrazovani ljudi kako u Hrvatskoj, tako i u našoj županiji lakše pronaći posao u struci  nakon ulaska u Europsku uniju, kao što najavljuju naši političari, tek ćemo vidjeti.