Kajkaviana je Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine, utemeljena 9. veljače 1989. u dvorcu Stubički Golubovec, tada zatvorenom spremištu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Sadašnje je sjedište u
Fellerovoj zgradi u Donjoj Stubici. Valja se podsjetiti. Uz osnovnu djelatnost prikupljanja kajkavske knjižne i rukopisne građe te oblikovanja zbirke dostupne korisnicima, postojala je inicijativa za osnivanje  Muzeja kajkavske knjige kojem bi Kajkaviana bila nositelj, umjesto  NSK-a koji je odustao od muzejskih programa u Stubičkom Golubovcu. Društvo  je započelo  široku kulturnu djelatnost  i do tada za javnost zatvoreni  dvorac Stubički Golubovec  postao je središte raznovrsnih kulturnih događanja.

Danas je to Fellerova zgrada . Na ovih dana održanoj izvještajnoj sjednici skupštine Kajkaviane, njezine predsjednica, Ines Krušelj – Vidas predstavila je raznolikost i bogatstvo aktivnosti Kajkaviane tijekom 2025. godine, te knjižnu zbirku Kajkaviane i kulturna događanja izvan projektnih ciklusa: prof. Branko Čičko izdanja
časopisa Hrvatsko zagorje; Anamarija Grabušić ciljeve, sudionike i aktivnosti projekta Kajkaš KAJ?2; Ivan Lamot govorio je o Festivalu Orgulja Heferer s posebnim naglaskom na programsku knjižicu; Lidija Kelemen predstavila je bogati interdisciplinarni program Kultura na recept koji je uključivao stručna predavanja, tribine, radionice, predstave, izložbe i koncerte; Danica Leštek program radionica KAJkavica; Višnja Hrčić rad čitateljskog kluba čitKAJ, a Davor Špoljar projekt LINKAJ u sklopu programa Interreg Slovenija-Hrvatska te program Erasmus+, u sklopu kojeg je i Mirjana Mikulec pohađala radionice u Španjolskoj o čemu je nazočnima prenijela iskustva. Kajkaviana je ostvarila ukupno deset projekata i programa.

Na skupštini su dodijeljena priznanja i zahvalnice Kajkaviane. Za uspješnu zauzetost na očuvanju i njegovanju kajkavske riječi u radu s učenicima Priznanje Kajkaviane dobile su Snježana Sitarić-Knezić iz Osnovne škole
Oroslavje i Marina Sušec iz OŠ Josip Broz Kumrovec Zahvalnicu Kajkaviane dobio je Ivan Lamot iz Krapine za osobito zalaganje i dugogodišnji predani rad i doprinos u ostvarivanju ciljeva Kajkaviane, kao i za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine, posebice svojega rada na Festivalu Orgulje Heferer.