Iako su se banke dosad uspješno nosile s koronakrizom, istraživanje Europske središnje banke među 86 banaka eurozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima, piše Jutarnji list.

 U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto, stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital kako bi udovoljile regulatornim zahtjevima.

Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane, ali većina ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala bankarskog sustava oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih osam posto.

Proteklih tjedana objavljeni rezultati poslovanja banaka pokazuju da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate - u prvoj polovici godine dobit im je mahom prepolovljena.Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima pandemije.

Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi ponovno naplaćivati rate kredita, što će malo popraviti njihove rezultate.

Međutim, sasvim je izgledno da će se u idućem razdoblju povećavati broj građana i poduzeća koji neće biti u mogućnosti vraćati kredite, piše Jutarnji list.