Pritisak na novčanike radnika s minimalnim plaćama sve je veći. Štefica Pale Valjak je radnica u tekstilnoj industriji. "Režije i hrana je dosta poskupjela", kaže za net.hr. Tomislav Rogina , također radnik u tekstinoj industriji dodaje: "Teško je planirati bilo što".

Hrana je sve skuplja, pa se Tomislav i Štefica snalaze kako mogu.

"Stvarno čarobiram. Negdje otrgnem i onda gdje treba naštrukam, da se izrazim laički", nadovezuje se Štefica.

Malu će promjenu osjetiti od siječnja kad će minimalna plaća porasti na 970 eura bruto, a što znači da će radnici na račun primati oko 760 eura.

Ali ministar poručuje da to nisu mrvice. "Ovih 970 eura iznosi 54% prosječne plaće od siječnja do srpnja ove godine i 63% medijalne plaće. Mi bismo bili sretni da u Hrvatskoj ima što manje naših zaposlenih koji imaju minimalnu plaću", kaže Marin Piletić, ministar rada.

Sindikati smatraju da je povećanje minimalca trebalo biti veće

Za gotovo 900 tisuća zaposlenih primanja se kreću od 677 do 1130 eura. Sindikati smatraju da je povećanje trebalo biti veće, piše nadalje net.hr.

"Ljudi dođu u Hrvatsku i dobiju minimalnu plaću, to je njima obećana zemlja. Poslodavci uvijek nađu nekoga koga će uvesti izvana, onda i oni imaju prostora i argumenata opravdavati se da nema potrebe za dizanjem minimalne plaće", kaže sindikalist Krešimir Sever.

Poslodavci se žale

U Udruzi poslodavaca kažu da se minimalac u Hrvatskoj podiže dvostruko brže od europskog prosjeka. I žale se. Otežava im to planiranje troškova poslovanja.

"Prošle godine kad je minimalna plaća dizana za 20%, ona je utjecala na primjerice turistička poduzeća, koja percipiramo da dobro stoje, ali onda primijetimo da je njihova profitabilnost značajno pala", kaže Hrvoje Stojić.

"Doista je neprimjereno ucjenjivati ljude time da će ostati bez posla ako im se poveća primanje, a pritom ti isti ljudi od primanja za koja rade, ne mogu živjeti", dodaje Sever.

U međuvremenu, industrije s najnižim plaćama u Hrvatskoj propadaju.