U okviru programa Državnog zavoda za zaštitu prirode nedavnom je prezentacijom u Varaždinu završio program inventarizacije kockavice, što znači, popisivanje njenih preostalih, sve rjeđih staništa i brojnost. Program su provodile tri zagorske osnovne škole ( Zabok, Zlatar-Bistrica i Gornja Stubica) i nagrađene vrijednim kompletima svih, do sada izašlim, Crvenim knjigama.

Zlatovrana i Garo

Nastavlja se potraga za zlatovranom (Coracias garrulus), jednom od najugroženijih ptica u Europi. U tu svrhu Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ i njen upravitelj Ivan Ištok, organizirao je predavanje i angažirao članove svih nevladinih udruga (eko-udruge, planinari, lovci, ribiči) te eko-škole. Od koristi za pobliže upoznavanje, izrađen je i pregledan letak sa svim potrebnim podacima o izgledu, ishrani i životnim navikama zlatovrane. Ova ljepotica izrazito modre boje, smeđih leđa i crnim vrhovima krila, kasna je selica (iz Istočne Afrike), a gnijezdi se u našim krajevima u ovo doba godine.

U potrazi za njenim rijetkim društvom, saznali smo za njenog bliskog rođaka Garu, mladog gavrana kojeg su gladna braća izgurala iz gnijezda. Srećom, našla se tu zamjenska mama u obliku domara Ribolovne kuće, zamolivši za tajnost staništa. Bio je, naime, do nedavno na istoj adresi i par labudova, napravio gnijezdo na kojem su sjedili naizmjence – sve dok ih neki divljaci nisu otjerali kamenjem! Garo je pak, spremno pozirao, pojeo ponuđenu glistu i gromko zapjevao s upravljača bicikla na kojem se obožava voziti. Dobrog je apetita i svaki dan sve više napreduje, pokazujući da mu braća ni malo ne nedostaju. S puno povjerenja prihvatio je «kao svoje» - dvonošce bez perja. Ostaje nada da ga to neće doći glave.

Prema rangiranju životinja iz prošlih stoljeća, na korisne i štetne, vrane, gavrani i svrake, ubrajale su se u štetočine. Danas su dobrano prorijeđene zbog gubitka staništa, nedostatka ishrane, te brojnih otrova na našim poljima, njivama i vrtovima. Čovjekov su saveznik u suzbijanju najezde crvenih puževa i uspostavljanju ravnoteže na prirodni način te važna karika u lancu bioraznolikosti.

Potraga i za šišmišima

Osim za zlatovranom, otvara se potraga za staništima šišmiša, i određivanje njihove brojnosti. Tek po izvršenoj inventarizaciji svake ugrožene vrste, bilo biljne ili životinjske, moguće je odrediti njezin stupanj zaštite, kao i zaštite staništa.. Pomozite pronaći zlatovranu! Vaša saznanja javite Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ, Krapina ili članu najbliže vam eko-udruge.