Nakon mjesec dana opet će isploviti plivarice koje kreću u lov na srdelu i inćun, odnosno na sitnu plavu ribu koje je ove godine osjetno manje nego prethodnih. Ove godine ulov srdele znatno je manji u odnosu na prethodne, a situacija je dodatno otežana zbog nedostatka radne snage i posljedica Europske unije koja je mjerama “scrappinga” značajno smanjila broj ribarskih brodova, piše Jutarnji list.

Kristijan Zanki, predsjednik Uprave Sardine iz Postira, upozorava kako je ulov srdele ove godine manji za čak 9.000 tona. Razlozi uključuju klimatske promjene, visoke temperature te sve veću prisutnost predatorskih vrsta u Jadranu, poput tune i dupina, piše Dnevno.hr.

“Lov na srdelu i ostalu sitnu plavu ribu ponovno kreće u subotu, a očekujemo da će se situacija donekle popraviti do kraja godine. Uobičajeno se ulovi između 35 i 36 tisuća tona srdele i oko 13 tisuća tona inćuna. Preporuka je Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) da se iduće godine ulov sitne plave ribe smanji za 10 posto”, objasnio je Zanki.

“Pad ulova srdele odrazio se u uzgoju tune koju se hrani i sitnom plavom ribom. Sada se ulovljena sitna plava riba sortira i maksimalno iskorištava, pa se za ishranu tune u kavezima plasiraju zanemarive količine. To, međutim, povećava uvoz hrane za uzgoj tune”, navodi Zanki dodajući da je situacija s plavoperajnom tunom znatno bolje. Zahvaljujući planu Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna (ICCAT), populacija se oporavila, a na idućoj ICCAT-ovoj konferenciji planira se povećanje kvota za ulov za 10 posto. Hrvatski uzgajivači trenutno raspolažu kvotama između 1.050 i 1.100 tona.

S druge strane, količine koćarske ribe su veće nego ikad, no nedostatak ribara i brodova ozbiljno ugrožava sektor. Ivo Bartulović, direktor tvrtke Centaurus koja upravlja s 15 ribarnica, uključujući onu u Beču, ističe da je ribarska flota u Hrvatskoj svedena na minimum.

“Trenutno je ribarska flota svedena na minimum, tako da će Hrvatska, ako uništimo još koji brod, ostati bez flote. U Hrvatskoj je zasad samo pet ozbiljnih ribarskih brodova, dužim od 32 metra, koji mogu nekoliko dana ribariti u ZERP-u, tri riječka i po jedan iz Vranjica i Splita. Ostalima to nije isplativo. Svedeni smo na minimum minimuma ribarske flote,” objasnio je Bartulović, piše Dnevno.hr.

Dugoročno, hrvatski ribari suočavaju se i s problemom niskih cijena ribe koje već dugo ne prate rast troškova poslovanja. Prema Bartuloviću, glavni razlog tome je gospodarska kriza u Italiji, najvećem tržištu za hrvatsku ribu.

“Talijanska kupovna moć značajno je opala, a Italija, koja je najveći potrošač ribe u svijetu, danas ribu jede pet puta tjedno umjesto sedam. Jedini način da se stanje poboljša jest povećanje potrošnje ribe u Hrvatskoj,” smatra Bartulović.

On apelira na domaće restorane da uvrste hrvatsku ribu na svoje jelovnike jer je ona ključna za promociju domaće gastronomije. “Imamo najzdraviju ribu, bilo divlju bilo uzgojenu, i to treba iskoristiti,” zaključuje Bartulović.