Foto: Zagorje.com/Ilustracija - AI

Nekad su internetske prijevare uglavnom značile krađu nekoliko stotina kuna ili eura s bankovne kartice. Danas je situacija bitno drukčija. Prevaranti su postali sofisticiraniji, strpljiviji i uvjerljiviji nego ikad prije, a posljedice za njihove žrtve često su katastrofalne. Podaci Policijske uprave krapinsko-zagorske pokazuju upravo takav trend. 

U prvih pet mjeseci ove godine u Zagorju je evidentirano 20 kaznenih djela računalnih prijevara, što je za jedno kazneno djelo manje nego u istom razdoblju prošle godine. Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je riječ o pozitivnom trendu ili barem stagnaciji. Međutim, brojke kriju sasvim drugačiju priču. Ukupna materijalna šteta koju su pretrpjeli Zagorci u prvih pet mjeseci ove godine, zaključno s 1. lipnjem 2026., iznosi čak 462.975 eura. Samo za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine šteta je iznosila 92.579 eura.

Drugim riječima, broj prijevara gotovo je isti, ali je šteta veća za nevjerojatnih 400 posto. Upravo taj podatak možda najbolje pokazuje kako se promijenio način rada internetskih prevaranata. Oni više ne traže brzu zaradu od nekoliko stotina eura. Danas ciljaju puno više. Njihove mete postaju životne ušteđevine, novac skupljan desetljećima rada, pa čak i sredstva namijenjena za mirovinu ili sigurnu starost.

Ne traže novac odmah

Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da današnje računalne prijevare često nemaju ništa zajedničko s onim stereotipnim prijevarama na koje su ljudi navikli. Nema više nužno sumnjivih poruka na lošem hrvatskom jeziku niti obećanja o milijunima preko noći. Današnji prevaranti djeluju profesionalno. Predstavljaju se kao brokeri, investicijski savjetnici, stručnjaci za ulaganja ili predstavnici međunarodnih investicijskih platformi. Njihov cilj nije odmah uzeti novac.

Njihov cilj je prvo zadobiti povjerenje. Tjednima, pa čak i mjesecima razgovaraju sa žrtvama. Redovito ih nazivaju telefonom, objašnjavaju kako funkcioniraju ulaganja, pokazuju grafikone i prikazuju navodnu zaradu. Žrtve imaju osjećaj da razgovaraju s ozbiljnim financijskim stručnjakom koji im pomaže povećati vrijednost njihove štednje. A onda, kada povjerenje bude potpuno izgrađeno, počinje pravi problem.

Uložio novac, a ostao bez 125 tisuća eura

Kako to konkretno u stvarnosti funkcionira, najlakše je objasniti pomoću nekoliko od brojnih, stvarnih događaja o kojima je izvijestila PU krapinsko – zagorska u svojim priopćenjima. Na primjer, početkom travnja ove godine policiji se tako obratio 78-godišnji muškarac iz Zagorja koji je putem društvene mreže stupio u kontakt s osobom koja je nudila ulaganje u kriptovalute.

Sve je na početku izgledalo legitimno. Uplate su bile relativno male, komunikacija profesionalna, a takozvani broker redovito je izvještavao o navodnim dobicima. Kako je vrijeme prolazilo, ulaganja su postajala sve veća. U jednom trenutku muškarac je dobio informaciju da je ostvario značajnu zaradu. No kada je detaljnije provjerio stanje svojih računa, shvatio je ne samo da novac nije zarađen, nego da su sredstva zapravo prebacivana s njegovog vlastitog računa. Šteta koju je pretrpio iznosi čak 125.000 eura.

Rekorderka ostala bez oko 300 tisuća eura

Još je šokantniji slučaj 64-godišnje Zagorke koja je od siječnja do svibnja ove godine komunicirala s osobama koje su joj nudile ulaganja putem internetske platforme. Prema informacijama iz Policijske uprave krapinsko - zagorske, tijekom nekoliko mjeseci u više je navrata uplaćivala novac. Kako bi dodatno učvrstili njezino povjerenje, prevaranti su joj povremeno isplaćivali manji dio sredstava. Upravo je to bio ključni trenutak prijevare.

Kada čovjek jednom vidi da je dio novca zaista vraćen, puno lakše povjeruje da je riječ o stvarnom ulaganju. Žena je nastavila ulagati, uvjerena da njezin kapital raste. Tek kada je zatražila novu isplatu i kada je ona izostala, postalo joj je jasno da nešto nije u redu. Na koncu, ostala je bez otprilike 300.000 eura. To je iznos za koji se u mnogim zagorskim mjestima može kupiti nova kuća s modernom okućnicom.

Mjesecima razgovarala s „osobnim brokerom“

Sličnu priču doživjela je i 61-godišnjakinja koja je na internetu pronašla oglas za ulaganje u dionice. Na početku je uplatila tek nekoliko stotina eura. Ubrzo ju je kontaktirao muškarac koji se predstavio kao njezin osobni broker. Nazivao ju je telefonom, savjetovao oko ulaganja, objašnjavao tržišna kretanja i redovito izvještavao o navodnoj zaradi. Sve je djelovalo profesionalno.

Tijekom nekoliko mjeseci žena je uplatila više desetaka tisuća eura. Kada joj je broker rekao da njezina zarada doseže gotovo 100 tisuća eura, odlučila je zatražiti isplatu. Tada je uslijedio dobro poznati scenarij. Prvo treba platiti troškove isplate. Zatim porez. Pa naknadu za obradu. Pa još jednu potvrdu transakcije. U tom trenutku shvatila je da novca nema i da je postala žrtva prijevare.

Ostao bez gotovo 200 tisuća eura

Jedan od najvećih slučajeva koje je zabilježila PU krapinsko-zagorska dogodio se prošle godine. Jednog je 83-godišnjeg Zagorca, naime, kontaktirala osoba koja se predstavila kao stručnjak za ulaganje u kriptovalute. Razgovori su trajali tjednima. Prevarant je postupno stekao njegovo povjerenje, a zatim od njega zatražio osobne podatke, podatke bankovnih kartica i pristup mobilnom telefonu. Vjerujući da ulaže novac koji će mu donijeti dodatnu zaradu, muškarac je slijedio dobivene upute. Na kraju je s njegovih računa nestalo gotovo 200 tisuća eura.

Ovo su samo neki slučajevi

Policija redovito objavljuje upozorenja i izvješća o novim prijevarama. Neki građani izgube nekoliko stotina eura, neki nekoliko tisuća, a pojedini ostanu bez iznosa koji predstavljaju cijelu životnu ušteđevinu. Zajedničko svim slučajevima jest činjenica da žrtve nisu naivne osobe kako se često pogrešno misli. Riječ je o ljudima različite dobi, obrazovanja i životnog iskustva. Mnogi od njih desetljećima su uspješno vodili svoje financije, podizali obitelji i gradili imovinu.

No prevaranti danas raspolažu sofisticiranim metodama psihološke manipulacije. Oni ne napadaju računala. Oni napadaju ljudsko povjerenje. Upravo zato Policijska uprava krapinsko – zagorska, kao i sve ostale policijske uprave u Hrvatskoj, stalno ponavljaju isto upozorenje: kada netko obećava sigurnu i brzu zaradu, potrebno je biti posebno oprezan. Jer ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vrlo je moguće da upravo tako i jest. A brojke iz Zagorja pokazuju da je cijena takve pogreške danas veća nego ikad prije.

Ne nasjedaju samo naivni

Kada se govori o internetskim prijevarama, mnogi i dalje imaju pogrešnu predodžbu da su žrtve uglavnom starije i naivne osobe koje se ne snalaze najbolje u modernoj tehnologiji. Međutim, stvarnost je puno složenija. Današnji prevaranti ne oslanjaju se prvenstveno na tehničko znanje. Oni se oslanjaju na psihologiju. Njihovo najjače oružje nije računalo, nije umjetna inteligencija, nije čak ni neki sofisticirani virus. Njihovo najjače oružje je sposobnost da kod žrtve izazovu osjećaj hitnosti, straha, povjerenja ili pohlepe. Upravo zato policija već godinama upozorava da nitko nije potpuno imun na ovakve prijevare. Dovoljno je da čovjek bude umoran nakon posla, da žuri, da očekuje paket, da razmišlja o ulaganju novca ili da povjeruje osobi koja djeluje uvjerljivo. Ponekad je dovoljan samo jedan krivi klik.

Sve počinje jednom porukom

Gotovo svatko je barem jednom primio SMS ili e-mail u kojem piše da mora hitno potvrditi podatke, platiti dostavu paketa ili ažurirati bankovni račun. Poruke su često vrlo uvjerljive. Nose logotipe poznatih tvrtki, dostavnih službi ili banaka. Na prvi pogled djeluju sasvim legitimno. No upravo je to zamka. Prevaranti danas izrađuju internetske stranice koje izgledaju gotovo identično originalnima. Razlika se ponekad krije u samo jednom slovu internetske adrese ili sitnoj gramatičkoj pogrešci koju većina ljudi neće primijetiti.

Policija upozorava da je jedan od najčešćih znakova opasnosti zahtjev za unos podataka s bankovne kartice, posebice sigurnosnog CVC ili CVV broja s poleđine kartice. Jednako je opasno kada netko traži podatke za internetsko bankarstvo, jednokratne lozinke ili kodove koje generiraju tokeni. Takve podatke banka nikada neće tražiti putem poruke ili elektroničke pošte.

Posljednjih godina sve češće se koristi izraz „socijalni inženjering“. Iako zvuči komplicirano, riječ je zapravo o vrlo jednostavnom principu. Prevarant pokušava uvjeriti žrtvu da sama napravi ono što on želi. Ne probija zaštitu računala. Ne hakira sustav. Ne koristi filmske metode koje gledamo u kriminalističkim serijama. On jednostavno navede čovjeka da mu sam preda podatke. Zbog toga stručnjaci često kažu da su današnje internetske prijevare više psihološki nego tehnološki problem.

Kada telefon zazvoni

Posebno su opasne prijevare koje počinju telefonskim pozivom. Osoba s druge strane linije često zvuči profesionalno, smireno i uvjerljivo. Predstavlja se kao djelatnik banke, policije, državne institucije ili investicijske tvrtke. Mnogi se iznenade kada shvate koliko prevaranti znaju o njima. Znaju ime i prezime. Znaju broj telefona. Ponekad znaju adresu ili podatke o poslu.

No Policijska uprava krapinsko – zagorska upozorava da to ne mora značiti ništa posebno. Velik dio tih podataka danas je dostupan na internetu ili društvenim mrežama. Upravo zato nije dovoljno zaključiti da je poziv legitiman samo zato što pozivatelj zna nekoliko osnovnih podataka o nama. „Ako postoji i najmanja sumnja, najbolje je prekinuti razgovor i samostalno nazvati službeni broj banke ili institucije za koju se osoba predstavlja“, poručuju iz policije.

Lažni paketi, lažne banke i lažni računi

No, nisu ugroženi samo građani. Policija upozorava da se na meti sve češće nalaze i tvrtke. Jedan od čestih oblika prijevara uključuje lažne račune i promjene bankovnih podataka. Prevarant se predstavlja kao dobavljač ili poslovni partner te šalje obavijest da je došlo do promjene računa na koji treba izvršiti uplatu. Ako zaposlenik ne provjeri podatke, novac završava na računu kojim upravlja prevarant. Postoje i takozvane direktorske prijevare. U njima se počinitelj predstavlja kao direktor, član uprave ili druga osoba na visokoj poziciji u tvrtki. Traži hitnu uplatu, inzistira na tajnosti i stvara pritisak da se sve obavi odmah. U mnogim slučajevima upravo osjećaj hitnosti postaje ključni razlog zbog kojeg zaposlenici preskoče uobičajene sigurnosne provjere.

Ljubav kao mamac

Jedna od najpodmuklijih vrsta prijevara nema veze ni s bankama ni s ulaganjima. Riječ je o takozvanim romantičnim prijevarama. Počinju sasvim bezazleno. Porukom na društvenoj mreži. Zahtjevom za prijateljstvo. Komentarom na fotografiju. Nakon toga slijede tjedni ili mjeseci dopisivanja. Prevarant postupno gradi odnos, stvara osjećaj bliskosti i povjerenja. Nerijetko govori o zajedničkoj budućnosti, putovanjima ili životnim planovima.

A onda dolazi problem, iznenadna bolest, prometna nesreća,  problemi na granici, zaleđena bankovna sredstva ili nešto slično. Uvijek postoji neki razlog zbog kojeg hitno treba poslati novac. Policija upozorava da upravo ovakve prijevare često ostavljaju najdublje emocionalne posljedice jer žrtve ne izgube samo novac, nego i povjerenje koje su razvile prema osobi za koju su vjerovale da postoji.

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito...

Postoji jedno pravilo koje se iznova pokazuje točnim. Ako vam netko obećava sigurnu i veliku zaradu bez rizika, vrlo je vjerojatno da pokušava nešto sakriti. Isto vrijedi za čudesne proizvode, nevjerojatne popuste, nagradne igre u kojima ste „nasumično izvučeni“ ili poruke koje tvrde da morate odmah nešto učiniti. Prevaranti računaju upravo na to da ljudi neće zastati i razmisliti. Računaju na brzinu. Računaju na emocije. Računaju na trenutak nepažnje.

Policija stalno ponavlja jednu stvar

Kada se analiziraju sva upozorenja koja Policijska uprava krapinsko – zagorska godinama objavljuje, može se primijetiti da se gotovo sva svode na nekoliko jednostavnih pravila: Ne dijelite osobne i bankovne podatke. Ne klikajte na sumnjive poveznice. Ne vjerujte nepoznatim osobama koje nude laku zaradu. Ne instalirajte aplikacije koje ne poznajete i koje drugima omogućuju pristup vašem uređaju. I ono najvažnije, nemojte dopustiti da vas netko požuruje.

Gotovo svaka uspješna prijevara sadrži element hitnosti. Netko traži da reagirate odmah. Da ne razmišljate. Da ne provjeravate. Da ne pitate nikoga za savjet. Upravo tada treba stati. Jer nekoliko minuta dodatne provjere može spasiti godine rada, štednje i odricanja. U vremenu kada se sve više poslova, kupnji i komunikacije odvija preko interneta, oprez više nije stvar informatičkog znanja. Postao je dio svakodnevne kulture življenja. A najbolja zaštita i dalje ostaje ona najjednostavnija: imajte zdravu dozu sumnje svaki put kada netko od vas traži novac, podatke ili povjerenje.