Ministarstvo zdravstva u srijedu je na e-savjetovanje uputilo nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Dodaju se dodatne izmjene u članku 69. u kojem se već od ranije, o prosinca prošle godine navodi da sanitarni inspektori mogu narediti cijepljenje protiv zaraznih bolesti osoba koje su profesionalno izložene riziku. Članak 69. kaže: "Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, obavljaju nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata". Podsjetimo, u tom se članku navodi niz stavki za koje su u provedbi nadzora nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata, prenosi Index.

Novim se izmjenama u članak 69. dodaju još dvije točke 9. a i 9. b. Točka 9. a glasi: narediti provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore. Točka 9. b glasi: narediti udaljenje osoba iz prostora u koji su ušli protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti, radi ulaska u određene prostore. Pod rednim brojem 15 stoji kako su ovlašteni "narediti cijepljenje protiv zaraznih bolesti osoba koje su profesionalno izložene riziku", ali to nema veze s ovim izmjenama, nego je riječ o odredbi koja je postojala ranije u zakonu i odnosi se na druge bolesti i na druga cijepljenja. 

Javno savjetovanje kraće nego inače, traje tjedan dana

Javno savjetovanje traje samo tjedan dana, odnosno do 1. prosinca, što je kraće nego inače jer u principu javna savjetovanja traju od 2 tjedna do mjesec dana. Ovim potezom nastoji se Zakon što prije poslati na izglasavanje u sabor.

U obrazloženju izmjena Zakona, predlagatelj, ministar zdravstva Vili Beroš, navodi kako će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona definirati javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Također navodi kako će se odrediti odgovorne osobe u javnopravnim tijelima za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, uvesti nova sigurnosna mjera koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore.

Definirat će se ovlasti sanitarnih inspektora

"Detaljnije će se razraditi primjena navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela kao i obveza odgovornih osoba u javnopravnim tijelima da osiguraju njenu provedbu, definirat će se ovlasti sanitarnih inspektora Državnog inspektorata prilikom izvršavanja nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti te će se propisati prekršajna kazna za odgovornu osobu u javnopravnom tijelu ako ne osigura provedbu navedene sigurnosne mjere", navodi u obrazloženju. Dodaje kako je "obzirom na ubrzano širenje i povećani rizik prijenosa bolesti COVID-19, potrebno dodatno urediti zakonski okvir čime će se omogućiti provođenje dodatnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, a u cilju učinkovitijeg sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2".

"Zbog mutacije virusa i brzine širenja bolesti te potrebe njezina učinkovitog suzbijanja, opći je interes da predložena sigurnosna mjera te sankcije za prekršitelje što prije zažive u praksi u svim svojim elementima", navodi se u obrazloženju izmjena zakona.

Zakon neće utjecati na poduzetnike

Obrazložen je i utjecaj ovog zakona na poduzetnike te se navodi kako neće utjecati na male i srednje poduzetnike.

"Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike, s obzirom da obveze odnose samo na javnopravna tijela te se definiraju javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti", ističe se u obrazloženju.Dodaje se kako propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije, s obzirom na to da se obveze odnose samo na javnopravna tijela.

"Predloženim zakonom omogućuje se djelotvorno upravljanje krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti COVID-19, te njeno učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi", stoji u obrazloženju.

Novčane kazne do 100.000 kuna

U poglavlju VII. Kaznene odredbe Članak 75. propisuje da će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 11. stavak 2.),
2. ne provodi rano otkrivanje izvora i putova prenošenja zaraze (članak 13.),
3. ne obavlja laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti (članak 14.),
4. obavlja laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti bez rješenja ministra (članak 14. stavak 8.),
5. o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima ne vodi evidenciju i ne dostavi izvješće o uzročnicima zaraznih bolesti (članak 15.),
6. ne prijavi zaraznu bolest na način određen ovim Zakonom i pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 16.),
7. ne izvijesti nadležno tijelo utvrđeno propisima o veterinarskoj djelatnosti (članak 18. stavak 1.),
8. obavlja preventivnu i obvezatnu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju bez ovlaštenja ministra (članak 24. stavak 1.),
9. izvješće o provedenom stručnom nadzoru ne dostavi u propisanom roku (članak 24. stavak 5.),
10. ne obavlja protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, ili obavlja protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a za isto ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona (članak 49. i 54.),
11. ne provodi propisane mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (članak 66. stavak 1.),
12. u određenom roku ne postupi po rješenju sanitarnog inspektora Državnog inspektorata (članak 69.).
Za prekršaj iz stavka 1. točke 5., 6. i 11. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Dodaju se nove kazne

Iza članka 75. dodaje se članak 75.a koji glasi:  

"Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba koja ne osigura provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore (članak 47. stavak 2. točka 8.a i članak 55.a)".

U Zakonu se mijenja članak 4. koji glasi:

"Javnopravna tijela obvezna su osigurati provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisanih ovim Zakonom te sredstva za njihovo provođenje kao i stručni nadzor nad provođenjem tih mjera. Javnopravnim tijelom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zakonodavno, izvršno i sudbeno tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga). Odgovornom osobom u javnopravnom tijelu, u smislu ovoga Zakona, smatra se čelnik tijela državne vlasti, čelnik tijela državne uprave, čelnik drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i općinski načelnik i zakonski zastupnik pravne osobe, sukladno posebnim propisima. Pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici obvezni su provoditi mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane ovim Zakonom".

Što je cilj zakona?

Cilj ovoga Zakona je, kako se navodi, što učinkovitije sprječavanje i suzbijanje širenja bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Od njega se očekuje djelotvornije upravljanje krizom u situaciji pandemije/epidemije zarazne bolesti covid-19 te njeno učinkovito suzbijanje radi zaštite života i zdravlja ljudi. Ministarstvo zdravstva će do 5. prosinca 2022. godine provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona te bi se ove izmjene vrlo brzo mogle naći na izglasavanju u saboru.