U tijeku je blagoslov kuća, jedna od najdugovječnijih tradicija u Hrvatskoj, prilikom čega vjernici, otvorivši vrata svećeniku i njegovim ministrantima, ne samo da primaju molitvu i blagoslov već često ostave i novčani dar za crkvene potrebe.

Iako se takvi darovi smatraju dobrovoljnima, jedna čitateljica Večernjeg lista, koja je željela ostati anonimna, podijelila je zanimljiv dokument za koji tvrdi da dolazi iz jedne župe u Virovitičko-podravskoj županiji.

Na dokumentu, prema njezinim riječima, stoje detaljne smjernice o visini iznosa koji se preporučuje vjernicima na temelju njihovih primanja, uz objašnjenje da su ti doprinosi namijenjeni održavanju crkve, pokrivanju režija i plaći svećenika. Prema navedenom, minimalni doprinos iznosi 30 eura godišnje, dok su iznosi za kućanstva s “dobrim” ili “izvrsnim primanjima” daleko veći.

Na slici je, naime, objašnjeno da bi obitelji s “dovoljno primanja” trebale izdvojiti 40,80 eura godišnje, dok je za one s “dobrim primanjima” predložen iznos od 50,40 eura. Obitelji s “vrlo dobrim primanjima” trebale bi izdvojiti još više – 60 eura, a svećenik od onih s “odličnim primanjima” očekuje 80,40 eura. Za one s “izvrsnim primanjima” predložen je iznos od čak 100,08 eura.

Iako su iznosi navedeni kao preporuka, naša čitateljica smatra da ovakav “cjenik” stvara pritisak na župljane, osobito na one slabijeg imovinskog stanja. “Jako žalosno, pogotovo zato što u selu ima mnogo starijih ljudi s vrlo malim mirovinama, a oni bi trebali odvojiti 30 eura”, komentirala je čitateljica Večernjeg lista.

Posebnoj joj je zasmetala jedna uputa. “Da ne govorim o zadnjoj rečenici gdje piše ‘biblijski trebalo bi davati desetinu od svih primanja’… Strašno”, ogorčena je stanovnica sela u Virovitičko-podravskoj županiji. Inače, poznati hrvatski svećenik don Damir Stojić pojasnio je za Bitno da Katolička Crkva ne nameće obvezu davanja točne desetine. Prema njegovim riječima, desetina je obveza koja je prvobitno bila dana Židovima u Starome zavjetu, no katolici, kako ističe, također imaju dužnost brinuti se o svojoj Crkvi i zajednici.

“Vjernici su obvezni pomagati Crkvi u njezinim potrebama, da bi imala što je potrebno za bogoštovlje, za djela apostolata i dobrotvornosti i za dolično uzdržavanje službenika. Vjernici su također obvezni promicati društvenu pravdu i, spominjući se Gospodnje zapovijedi, pomagati siromasima iz svojih prihoda”, piše, među ostalim, u Zakoniku kanonskoga prava.