Hrvatske šume prije četiri su godine uvele cjenik 'nedrvnih šumskih proizvoda', odnosno proizvoda koji služe kao hrana ili lijek i to šumskih plodova, gljiva, biljki za prehranu, kao i ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja. Za osobnu upotrebu građani su, primjerice, dnevno mogli ubrati do dva kilograma šparoga ili kilogram medvjeđeg luka. Naknada za skupljanje bilja bila je uračunata u dozvolu koja za jedan dan skupljanja biljaka košta 10 kuna, za vikend 20 kuna, tjedan skupljanja 70, a za mjesec 150 kuna. Ako se te biljke prikupljaju u komercijalne svrhe, uz cijenu dozvole potrebno je platiti i naknadu koja, primjerice za stručak od 40 šparoga, odnosno stručak od 40 listova medvjeđeg luka iznosi tri kune plus PDV. Ubiranje plodova prirode bez valjane dozvole i za osobne potrebe još je uvijek prekršaj za koji se može platiti od tisuću do sedam tisuća kuna kazne.

Zagorci bez kazne

Ipak, na području Krapinsko - zagorske županije, gdje ima i mnoštvo privatnih šuma, teško je nadzirati što sve ljudi po šumama rade, koliko plodova beru te da li ih prodaju ili ih koriste za osobnu upotrebu. S druge strane, u Zagorju postoji samo jedan inspektor zaštite prirode, s uredom u Zaboku, stoga je on svoju pažnju više usmjerio na tržnice na kojima se prodaju šumski plodovi. - U protekle četiri godine Inspekcija zaštite prirode je godišnje obavljala više nadzora prometa gljivama i sličnih šumskih proizvoda na području Krapinsko-zagorske županije, koji su prvenstveno bili usmjereni na tržnice u Krapini, Zaboku, Stubičkim Toplicama, Zlataru, Oroslavju te Klanjcu, no na istima nije zabilježena nezakonita prodaja istih, stoga nije niti bilo osnove za sankcioniranje - odgovorili su iz Ministarstva zaštite okoliša na naš upit.

Najave ministra

No, prema najavi Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, Hrvatske šume do kraja siječnja trebale bi izmijeniti svoje akte te građanima omogućiti da šumske plodove za osobne potrebe ubiru bez ikakve naknade, kao što su mnogi to i do sada činili riskirajući da ih šumari kazne.

Branko Bartolić

Kako nam je rekao predsjednik Hrvatskog mikološko - gljivarskog saveza, Branko Bartolić, i oni su, kao Savez, vršili pritisak da se ti akti promjene. - Do kraja siječnja Hrvatske šume bi trebale izdati novi pravilnik o načinu kako će nam biti dostupni ti 'nedrvni proizvodi'. Prema najavama, za građane se neće više naplaćivati branje gljiva i ostalih šumskih plodova. To, naravno, ne vrijedi za komercijalne sakupljače, koji će i dalje biti izloženi plaćanju, već će to vrijediti samo za one koji beru za osobne potrebe. Također, povećat će se količina gljiva koju je dozvoljeno ubrati dnevno na tri kilograma. Dakako, zaštićene vrste ostat će iste i njih se uopće ne smije brati. Za nas kao Savez je bitno da naši članovi i dalje imaju povlašteni status, jer udruge gljivara su partner u zaštiti šuma te rade puno na edukaciji građana - rekao nam je Bartolić.