Iako izdvajanja za zdravstvo rastu, ona značajno zaostaju za prosjekom Europske unije, a naročito najuspješnijim članicama EU-a, dok je zdravstveni sustav podfinanciran, piše Novi list.

Tako su ukupni izdaci u BDP-u za zdravstvo niži od prosjeka Europske unije i iznose 8,1 posto BDP-a nasuprot europskom prosjeku od 10,5 posto BDP-a, dok istovremeno imamo previsok udio izdvajanja za zdravstvo iz samih plaća (na trošak poslodavaca), a prenizak iz drugih izvora financiranja (dopunska osiguranja, doplate za lijekove, veće premije zdravstvenog osiguranja za dobrovoljne zdravstvene rizike kao što su alkohol i cigarete), navodi se u analizi Fokus tjedna glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoja Stojića i dodaje da je relativno niži udio ukupnih izdvajanja za zdravstvo »nažalost pozitivno koreliran i s pokazateljima morbiditeta i mortaliteta u različitim skupinama bolesti, koji su iznad prosjeka EU-a«.

“Želimo moderno liječenje, moderne terapije i širi spektar zdravstvenih usluga, a uporno to odbijamo platiti, komentira se u HUP-ovoj analizi i upozorava na ozbiljne nestašice pojedinih ključnih farmaceutskih proizvoda, poput antibiotika, lijekova za liječenje kardioloških, onkoloških i drugih bolesti, naročito onih doziranih za djecu. To je posljedica višegodišnjeg kontinuiranog snižavanja cijena lijekova na europskom i hrvatskom tržištu, što je dovelo do drastične konsolidacije tržišta i značajno smanjilo broj dobavljača lijekova potrebnih EU-u”, ističu u HUP-u.

Na domaćem tržištu, generički i bioslični lijekovi čine čak 68 posto ukupnog volumena lijekova, uz udio u troškovima zdravstva od svega 8 posto, te podliježu strogoj regulaciji cijena, koje se putem mehanizma referiranja kontinuirano snižavaju, podsjećaju u HUP-u te napominju da farmaceutskoj industriji porast troškova nije moguće niti djelomično prenijeti na cijenu lijeka.

Također skreću pozornost na činjenicu da su unatoč znatno višoj inflaciji u Hrvatskoj u odnosu na EU, cijene lijekova i dalje ispodprosječne i nisu prilagođene rastu troškova.

HUP predlaže izmjene Zakona o poticanju ulaganja kojima bi se potaknule investicije u »industriju 4.0« i sektoru farmaceutike.

U HUP-u navode da je upravo to razlog zašto zaostajemo za Poljskom, Slovenijom i Rumunjskom. Primjerice, u Sloveniji su realizirani joint venture projekti multinacionalnih tvrtki i Vlade u kojima država investiciju od 250 milijuna eura u proizvodnju lijekova sufinancira sa 100 milijuna eura.

HUP stoga predlaže reviziju poticaja na investicije od 50 do 100 milijuna eura, u cilju delimitiranja primjene na investicije do 100 milijuna eura, i poticanje velikih ulaganja uz povećanje roka korištenja poticaja ili da rok počinje teći od početka prodaje proizvoda kao rezultata investicije.

Također predlažu da se i velikim tvrtkama omogući apliciranje za EU fondove kao na drugim tržištima.

“Porast troškova proizvodnje u nekim slučajevima daleko premašuje cijenu lijekova na tržištu, što ugrožava održivost proizvodnje dijela lijekova te znatno otežava daljnja ulaganja farmaceutske industrije u proizvodnju u Hrvatskoj”, naglašava se u HUP-ovoj analizi Fokus tjedna te ukazuju na potrebu revidiranja načina određivanja cijena lijekova na recept po uzoru na praksu pojedinih članica EU-a.

HUP je stoga predlagao minimalne korekcije cijena lijekova na recept u skladu s realnim troškovima proizvodnje i distribucije, čime se značajno smanjuje rizik financijske neodrživosti najšire korištenih te i dalje najpristupačnijih lijekova na hrvatskom tržištu.

Predlagano je povećanje cijena lijekova od 15 posto za lijekove do 25 eura, odnosno 10 posto za lijekove od 26 do 50 eura, no prijedlog je odbijen, a u HUP-u procjenjuju da bi s tim povećanjima dodatni trošak od 30 milijuna eura godišnje znatno povećavao sigurnost opskrbe bolesnika u Hrvatskoj.

HUP stoga predlaže povećanje dostupnosti svih lijekova kroz brži proces uvrštenja na liste kao i širenje modela sufinanciranja potrošnje lijekova te multi-winning model javne nabave u zdravstvu koji sprečava ovisnost o jednom dobavljaču te naknadni relativno skuplji interventni uvoz u slučaju da taj jedan dobavljač »zakaže«.

U cilju povećanja efikasnosti zdravstvenog sustava HUP se zalaže za jednaku dostupnost javnog i privatnog zdravstva kroz slobodan odabir medicinske usluge sustavom vouchera uz uključivanje privatnih osiguravajućih kuća uz HZZO kroz objedinjeno plaćanje medicinskih usluga.