Hrvati su, prema posljednjim podacima HZZO-a, lani oborili rekord kad je riječ o danima bolovanja - više od dvadeset milijuna. U prosjeku, dnevno je na bolovanju bilo oko 33 tisuće ljudi. Po gradovima, najviše su bolovanja otvarali Riječani, gdje je svaki zaposleni u 2021. na bolovanju prosječno bio 14 dana. Slijede radnici u Zagrebu, Gospiću i Čakovcu..., piše HRT.

Riječani su prvaci po broju otvorenih bolovanja u prošloj godini. Koronavirus učinio je svoje.

- Bilo je jako dugog čekanja za cijepljenje, onda smo morali držati ljude u obveznoj samoizolaciji koja tada nije bila kao sada, govori Leonardo Bressan, dr. med, liječnik obiteljske medicine, KoHOM.

- Za 60- ak posto nama u ordinacijama porastao je broj ljudi koji su nam na bolovanju, naglašava.

Sve su to poslodavci i država platili tri milijarde kuna. Svaki zaposleni 2021. u prosjeku je dva tjedna bio na bolovanju.

- Zabrinjavajuće je da je 2,3 milijuna dana bolovanja više na teret poslodavca nego godinu prije. Kada se pogleda ukupan porast stopa porasta ukupna je bila 13,2 posto na teret poslodavca. Ta stopa je značajno veća, to je 18,3 posto, rekla je Milka Kosanović, Hrvatska udruga poslodavaca.

- Naše su kontrole pokazale da se bolovanja ne koriste isključivo prema potrebi, govori.

Poslodavci zato traže brže i strože kontrole. Ministar zdravstva najavljuje ih u sklopu izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju do kraja godine.

- Predviđa se da će kontrolori moći na licu mjesta tijekom kontrole zaključiti bolovanje kod izabranih liječnika, što do sada nije bio slučaj. Isto tako, predviđene su i određene izvanredne kontrole ako poslodavac poglavito ima neku informaciju o zlouporabi tog instituta, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.

- To su uglavnom ljudi koji imaju više od jedne bolesti istovremeno pa su nam sami kontrolori HZZO-a govorili: daj zatvori bolovanja pa mu otvori na ovu drugu, govori Bressan.

- Rješenje je u tome da se u jednom partnerskom odnosu osnuju nekakva tijela kao što su nekad bile komisije, to je bio odličan ili manje loš način, naglasio je Milan Mazalin, dr. med., liječnik obiteljske medicine.

35 pacijenata doktora Mazalina u Zagrebu trenutačno je na bolovanju. Popis povećavaju dugotrajna liječenja, čekanja na fizikalnu terapiju, nestanak invalidskih mirovina, njega djece, ali i nezadovoljstvo na poslu.

- Značajan udio tih ljudi koji su na bolovanju je vezano na situaciju na poslu, nezadovoljstvo, frustraciju pa i onu prenapregnutost, preopterećenost, umor, zamor ili nekakve sukobe, rekao je Mazalin.

Odgovornost je podijeljena, a primjer poput ovog po svemu prava rijetkost.

- Ja sam odradio 42 godine staža i nikad nisam bio na bolovanju, naglasio je.

U prošloj godini ostvareno je dvadeset milijuna i sto tisuća dana bolovanja, prenosi HRT.