Foto: Ilustracija/Pexels

Uvođenje digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028., ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura. Upravo suprotno, Uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine.

S obzirom na povećani interes javnosti, građana i medija, Hrvatska narodna banka (HNB) još jednom naglašava da planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, odnosno euronovčanica i eurokovanica. Gotovinski novac posljednjih godina privlači veliku pozornost javnosti, posebice zbog porasta digitalnih plaćanja tijekom pandemije koronavirusa, što je smanjilo njegov udio u svakodnevnim transakcijama i izazvalo zabrinutost o njegovoj budućnosti. Unatoč tome, potražnja za gotovinom ostaje značajna u svim dobnim skupinama. Prema istraživanju o platnim navikama potrošača u europodručju (SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom i očekuju njezinu dostupnost i u budućnosti. U tom kontekstu, Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija razvijaju strategije za očuvanje i prilagodbu gotovog novca.

U lipnju 2023. Europska komisija objavila je Paket jedinstvene valute, koji uključuje dva ključna prijedloga: Uredbu o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja te Uredbu o digitalnom euru. Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice nadopunjavat će se, proširujući mogućnosti plaćanja u fizičkom i digitalnom obliku.HNB i ESB podupiru prijedlog uredbe kojom se osigurava status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Uredba propisuje da trgovci i pružatelji usluga moraju prihvaćati gotovinu, osim u iznimnim slučajevima, te obvezuje države članice europodručja da osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovine, poput bankomata i poslovnica banaka. Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja uz digitalne alternative.ESB je također pokrenula natječaj za dizajn nove, modernije i sigurnije serije euronovčanica, čime potvrđuje predanost budućnosti gotovog novca kao pouzdanog sredstva plaćanja i pohrane vrijednosti. Gotovina igra ključnu ulogu u osiguravanju financijske uključenosti i otpornosti platnih sustava, posebice u kriznim situacijama poput kibernetičkih napada ili prirodnih nepogoda, što je potvrđeno i tijekom prošlogodišnjih izazova u europodručju.

Digitalni euro, koji će izdavati Eurosustav, bit će centralnobankarski digitalni novac dostupan građanima europodručja za sigurna i pouzdana elektronička plaćanja. Koristio bi se putem kartica, mobilnih aplikacija ili drugih tehnološki prihvatljivih medija, uz najvišu razinu zaštite privatnosti. Osnovna uporaba digitalnog eura bit će besplatna, a omogućit će trenutačna i sigurna plaćanja na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o zemlji europodručja.

Digitalni euro neće biti bankarski depozit i neće podlijegati kamatama, čime se pobijaju tvrdnje o mogućim negativnim kamatama ili ograničavanju investicija. Moći će se koristiti i mrežno i izvanmrežno, što ga čini pouzdanim u situacijama ograničene povezivosti ili izvanrednim okolnostima. Eurosustav jamči da neće imati pristup niti pohranjivati osobne podatke korisnika.Projekt digitalnog eura trenutno je u fazi pripreme, uključujući razvoj tehničke infrastrukture i zakonodavnog okvira. ESB planira donijeti odluku o sljedećoj fazi do kraja 2025., dok konačno uvođenje ovisi o odluci Europskog parlamenta. Očekuje se da će Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama te Uredba o digitalnom euru biti donesene do kraja ove godine.

HNB poziva građane i medije na daljnje praćenje informacija o digitalnom euru i budućnosti gotovine putem službenih kanala ESB-a i HNB-a.