S 41 eura na 106 eura po megavatsatu. Dodaju li se tome troškovi opskrbljivača, poput PDV-a, transporta i tome slično, cijena plina od 1. travnja iznosit će i 130 eura po megavatsatu. Nisu sad to više samo predviđanja, špekulacije i "možda hoće, možda neće", novi plinski ceh izračunala je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), kao što to stalno radi prije nove plinske godine, po formuli utvrđenoj metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, piše Večernji list.

Novinarka Mateja Šobak laički je pojasnila da je iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina zapravo zbroj troška nabave plina, distribucije i opskrbe, pri čemu udio troška nabave plina u ukupnom iznosu tarifne stavke za isporučenu količinu iznosi od 75 do 85 posto. Kako to većini ne znači baš ništa, ali im je s druge strane vrlo važna činjenica hoće li im i koliko račun za plin biti veći, ona se u svom tekstu fokusirala upravo na tu stavku, uzimajući u obzir postojeće prosjeke.

Dakle, ako prosječna obitelj godišnje na plin potroši oko 860 eura, što i jest stvarni prosjek, porast cijene koju donosi nova HERA-ina računica doveo bi do toga da će ta ista imaginarna obitelj od 1. travnja za plin morati izdvajati 1900 eura. Znatan skok, složit će se naši zamišljeni Horvati, ali i ostali u Hrvatskoj, koji na umu svakako imaju i činjenicu da potkraj ožujka dolazi i kraj Vladinim mjerama koje su pomagale u troškovima dijela mjesečnih režija. Ograničena cijena plina, međutim, jedna je od mjera koja će svakako biti produljena, kažu u Vladi, ali kako i pod kojim uvjetima, to još, barem tako tvrde, nije definirano. Da se mjere pripremaju, potvrdio je i premijer Andrej Plenković, dok je ministar financija Marko Primorac dao naslutiti da bi se mogao raditi svojevrsni registar kućanstava na temelju kojeg bi se procijenilo komu određena subvencija treba više, a komu manje. Imovinski cenzus, drugim riječima.

– Definiramo detalje. Kada sam rekao da nisam za to da mjere idu prema svima, naravno da smatram da postoje građani koji imaju dovoljno visoke dohotke da im ne bi trebalo potpuno ili u mjeri kao sada subvencionirati cijene – kazao je ministar Primorac. Večernji doznaje da bi se to odnosilo na struju, da bi je oni koji imaju više mogli skuplje plaćati, ali bez razreda platežne moći pojedinog kućanstva to je gotovo nemoguće izvesti.

Da oni koji se na plin griju, pomoću njega kuhaju te dobivaju toplu vodu nemaju razlog za brigu, tvrdi Srećko Ezgeta, predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

– Znamo za novi HERA-in izračun, ali neće se on realizirati jer Vlada priprema mjere, rekli su nam tako na sastancima. Nikakvi šokantni skokovi za građane neće se dogoditi, očekujemo da će problem biti riješen tako da opet država podnese teret – govori Ezgeta. Na pitanje što bi bilo kad mjera ne bi bilo, sugovornik Večernjeg lista kaže da bi to za sve bio stres.

– Cijeli europski plinski sustav, pa tako i naš, postavljen je za stabilne uvjete, odnosno s premisom da cijena varira dva do tri eura, a ne baš toliko koliko će varirati sada. Kad bi megavatsat poskupio s 41 euro na 106, kako je izračunala HERA, to vam je minimalno 130 eura kao konačna cijena jer imajte na umu da je PDV, uz Vladine mjere, pet posto, a od 1. travnja trebao bi biti 13 posto, a tu su još troškovi transporta, troškovi održavanja sustava i niz ostalih izdataka koji se moraju uračunati u konačnu cijenu – objašnjava predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom, ujedno i direktor Gradske plinare Bjelovar. Da skok u cijeni bude trostruk, Vlada neće dopustiti, kaže Ezgeta, jer interes je prvenstveno zaštititi kućanstva. Za gospodarstvenike će se još vidjeti jer oni ni sad nemaju regulirani status, piše, između ostalog, Večernji.