U organizaciji Udruge Macelj 1945. u četvrtak, 22. listopada, kod crkve Muke Isusove u Maclju obilježena je 15. obljetnica najvećeg zajedničkog pokopa 1163 žrtve. Ujedno je obilježena i 15. obljetnica djelovanja Udruge.

Početkom lipnja 1945. u šumama na samoj današnjoj granici Hrvatske i Slovenije stradale su brojne žrtve komunističkog režima. Riječ je o najvećem stratištu nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske gdje je još uvijek ostalo neistraženo oko 130 jama dok su procjene da je na ovom mjestu 1945. stradalo između 12 i 13 tisuća žrtava. Dosada su istražene tek 23 jame, a pronađeni su zemni ostaci 1.163 osobe. Oni su pokopani 22. listopada 2005. godine, a pokop je predvodio kardinal Josip Bozanić uz varaždinskog biskupa mons. Marka Culeja i mnogobrojne svećenike te mnoštva vjernika iz cijele Hrvatske i inozemstva.

„Osuđujemo zločine svih totalitarnih režima, bez obzira o kojima se radi – fašizmu, nacizmu ili komunizmu. Svaka žrtva je žrtva. I ovdje u Maclju gdje je stradao velik broj ljudi, od kojih su mnogi bili nedužni civili koji su se našli u ratnom vihoru“, naglasio je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Uime Ministarstva hrvatskih branitelja vijenac je položila Ivona Paltrinieri iz Službe za prikupljanje, obradu i istraživanje saznanja o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Na obilježavanju 15. obljetnice zajedničkog pokopa komunističkih žrtava bio je i načelnik Općine Đurmanec Damir Belošević. Članovima Udruge Macelj 1945., koju vodi predsjednik Zdravko Čepo, gradonačelnik Gregurović zahvalio je na čuvanju uspomene na nevine žrtve i inzistiranju da se zločin istraži i pronađe istina.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća na grobnici pored crkve, svetu misu predvodili su krapinski gvardijan Franjo Tomašević te đurmanečki i klanječki župnici Vlado Mustač i Drago Brglez.

Obljetnica stradavanja žrtava u maceljskoj šumi kontinuirano se obilježava od 1991. godine kada je kardinal Franjo Kuharić služio svetu misu zadušnicu na lokaciji Lepa Bukva gdje su kasnije iskopani zemni ostaci 21 svećenika, redovnika i bogoslova ubijenih bez suda. Tada je kardinal Kuharić javno progovorio o zločinima nakon čega u lipnju 1992. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja.