Ovog petka, povodom katoličkog blagdana Svete Jelene Križarice, Zabočani slave Dan grada i Dan župe. Bio je to već tradicionalni povod za razgovor sa čelnom osobom Grada, ove godine po prvi puta s gradonačelnicom dr. sc. Valentinom Đurek, koja će uskoro obilježiti i prvu godišnjicu obnašanja dužnosti gradonačelnice Grada Zaboka.

Z: Prošla je gotovo godina dana otkako ste preuzeli dužnost gradonačelnice. Vi ste u pretprošlom mandatu bili zamjenica gradonačelnika, nakon toga ste također sudjelovali u pripremi i realizaciji važnih gradskih projekata, tako da ste, sasvim sigurno, bili dobro upoznati kako funkcionira Grad i Gradska uprava. No, je li vas nešto iznenadilo ili na nešto sad drugačije gledate otkako ste postali gradonačelnica?

Dr. Đurek: Velika je razlika biti zamjenica gradonačelnika i gradonačelnica. Nažalost, od 2021. godine, promjenom zakona o jedinicama lokalne samouprave, gradovi koji imaju manje od 10.000 stanovnika nemaju pravo na zamjenika gradonačelnika. Tako da je onaj posao, koji sam radila prije kao zamjenica u mandatu od 2017. do 2021., i posao odgovorne osobe u gradu, postao jedan posao, odnosno, ti sada postaješ osoba 'dva u jedan', da se slikovito izrazim. Dakle, trebaš i primati građane, neki dolaze samo na razgovor, neki imaju i probleme, a s druge strane kao odgovorna osoba trebaš i donositi odluke koje ponekad i nisu popularne. Tako da se treba dobro organizirati, izbalansirati i isprogramirati dan, naći vremena za sastanke, za rad s djelatnicima gradske uprave, za prijem građana. Nama su vrata otvorena svaki dan. Mi nemamo posebno uredovno vrijeme za građane. Tako da su u principu naša vrata stalno otvorena. Uz sve to, mora se naći vremena za promišljanje puta i daljnjeg razvoja Zaboka, gdje ja želim ili gdje mi želimo da Zabok bude za pet ili deset godina, odnosno, kako da se pozicioniramo. Tako da je to sve dosta zahtjevnije nego što mnogi misle. Prva dva, tri mjeseca raspored mi je bio prepun, no, onda smo uhvatili ritam i negdje od rujna je sve to krenulo nekim svojim tokom. Odmah sam istaknula da treba proći barem jedna puna proračunska godina, znači, da mi donesemo proračun i da ga realiziramo, da možemo reći koliko smo uspješni ili neuspješni u realizaciji naših planova. Sad je ta godina u tijeku i ja vjerujem da će se uspjesi na kraju itekako vidjeti.

ZL: Osim donošenja proračuna, što je uvijek veliki i ozbiljan izazov za svaki grad i općinu, sigurno da vam je i 'slučaj solari' bio jedan od većih izazova koji je obilježio prvu godinu mandata. Kako sad gledate na to?

Dr. Đurek: Solari su definitivno bili najveći izazov i ta priča još nije gotova. Meni je u tom trenutku najbitnije bilo stati uz građane. To je jedna velika priča koja, kad bismo ulazili u dubinu, ne bi stala u jedan cijeli broj Zagorskog lista, a kamoli u ovaj jedan intervju, no, drago mi je da smo mi kao Grad napravili apsolutno sve moguće korake da zaustavimo izgradnju solara. I ono što sam najavila, pošto smo u sklopu projekta digitalizacije trenutačno ujedno i u procesu izrade novog prostornog plana, moj prijedlog prema Gradskom vijeću bit će da se solarni paneli maknu s poljoprivrednog zemljišta. Solari trebaju biti na krovovima zgrada, a ne na poljima. Moram tu naglasiti da je Grad Zabok zajedno sa REGEA-om napravio pilot projekt i realizirao prvu energetsku zajednicu u Republici Hrvatskoj. Što to znači? To znači da vi imate krov javne zgrade, u našem konkretnom slučaju, pilot projektu, to je krov DVD-a Špičkovina, gdje su se zainteresirani članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva mogli javiti da budu u energetskoj zajednici. I prijavilo se 17 ljudi plus DVD, znači, 17 kućanstava i DVD. Izračunato je da je potrebna snaga elektrane 64 kW i ta se elektrana napravila. I onda se čekala papirologija prvo godinu i pol dana od HERA-e, i onda još nakon toga godinu dana softver od HEP-a, da se može početi dijeliti energija. No, mi smo sad prije mjesec dana imali sastanak s našom energetskom zajednicom, jer HEP je konačno napravio taj softver za dijeljenje energije i to znači da idemo u testnu fazu i da će naši sugrađani moći imati na krovovima javnih zgrada elektrane, ne nužno na svom krovu, i moći će imati struju iz tih elektrana. Moj plan je taj model preslikati na krovove svih javnih zgrada u gradu Zaboku koji će na taj način postati primjer dobre prakse kako se može uštedjeti, smanjiti troškove energije i na neki način biti energetski neovisan grad. Dakle, da rezimiram, obnovljivi izvori električne energije da, ali nikako ne na poljoprivrednom zemljištu, nego na krovovima javnih zgrada  i na krovovima zainteresiranih gospodarskih subjekata. I kad su u pitanju zelene politike, to je smjer u kojem bi Zabok trebao ići. I to je bilo čak i u mom predizbornom programu, da Zabok postane energetski neovisan grad.

Z: Redovito pratimo i izvještavamo javnost o svemu što se radi i događa u Zaboku. Grad kupuje zemljišta za važne objekte, priprema projekte izgradnje područnih vrtića, novog vatrogasnog doma u Gubaševom, slijedi i rekonstrukcija osnovne škole za prelazak u jednosmjensku nastavu... No, s obzirom na razvijenost grada Zaboka i sve one sadržaje i objekte koje već ima, može li se u Zaboku napraviti nešto što bi izazvalo 'wow efekt', kao što, primjerice, izgradnja vrtića ili vatrogasnog doma izaziva u nekoj maloj općini?

Dr. Đurek: Ima tu jedna zanimljiva stvar. Naime, kad pitate ljude po čemu je Zabok vizualno poznat, onda se uvijek spominje dimnjak ili crkva Svete Jelene Križarice. Ali, interesantno, paralelno s time sad se uvijek spominje i Regenerator i biciklističko - pješački most. Dakle, sad se vraćamo na ono što Zabok ima. Ovakav jedan centar urbane kulture kao što je Regenerator, gdje su programi svaki dan, čak više programa dnevno, koji ima korisnike od najmlađih do najstarijih, gdje se održava mnoštvo koncerata, predstava, kino projekcija... Dakle, to je jedan centar u kojeg sad redovito dolaze ljudi iz Zagreba. Znači, nama Zagrepčani dolaze vlakom u Zabok na koncert i idu vlakom doma. Takvog centra u ovom dijelu Hrvatske nema. I ako me pitate za nešto po čemu bi Zabok opet bio korak ispred svih, mogla bih spomenuti 'Pik Pak' kuću, koju planiramo napraviti zajedno sa Županijom. To je, znači, kuća koja bi bila kraj naše gimnazije, na zemljištu koje je jedna naša obitelj dala za tu kuću, a koja bi služila za provođenje slobodnog vremena naših najmlađih i mladih sugrađana. Ne samo da ih se makne iz kafića ili s ceste, da se tako izrazim, već i da im se ponudi jedan kvalitetan sadržaj za provođenje slobodnog vremena i tako omogući još nešto što opet nema nitko u ovom dijelu Hrvatske. Dakle, objekti su na kraju krajeva lakši dio razvojne priče, a naš cilj je razvijati sadržaje i to je ono što smatram jednom od najvažnijih stvari za daljnji razvoj našeg grada.

Z: Kad smo već kod daljnjeg razvoja, gdje vi osobno vidite Zabok za nekih desetak godina?

Dr. Đurek: Zabok se itekako može i mora razvijati u više različitih segmenata. Što se tiče gospodarskog dijela, definitivno je ključno spajanje gospodarske zone Zabok i Velikog Trgovišća, što nam je prioritet. Iznimno smo interesantni investitorima. Ta naša blagodat prometnog središta nam daje mogućnost da čak možemo eventualno i birati što želimo u našoj gospodarskoj zoni, a spajanjem naše zone s Velikim Trgovišćem interes će bez sumnje dodatno rasti. To je što se tiče gospodarstva. Drugi segment kojeg trebao razvijati je onaj koji se odnosi na rekreaciju. Sportsku dvoranu imamo, sportske objekte imamo, znači, taj dio nije sporan, nakon izgradnje vrtića koji su nam trenutačno prioritet, doći će na red i izgradnja olimpijskog bazena. Ali za daljnji rekreacijski, pa i turistički razvoj, vrlo je važan završetak biciklističke staze Zabok – Začretje -  Krapina, gdje smo mi već napravili svoj dio. Kad ta staza dođe do Krapine, ona praktički ide gotovo do Maribora, jer bi se spajala na slovensku biciklističku stazu. I ako to ponudimo ne samo našim građanima, nego turistima i gostima, pa cijeli taj dio Zagorja od Zaboka do Krapine još dodatno turistički promoviramo, ponudimo proizvode naših izvrsnih vinara, poljoprivrednika, OPG-ova..., to bi bez sumnje itekako doprinijelo tom segmentu našeg razvoja. Samo, ponavljam, moramo gostima ponuditi kvalitetan sadržaj, da ljudima bude interesantno doći u Zabok. Jer danas to nije problem: ako si u Zagrebu, možeš doći s biciklom do Glavnog kolodvora, bicikl staviti na vlak i doći u Zabok. Možemo reći, dakle, jedan od smjerova razvoja je i povezivanje sa susjednim jedinicama lokalne samouprave u stvaranju jedne zajedničke turističke ponude i o tome već razgovaramo. Također, mi imamo gotov projekt šetnice uz Krapinicu, takozvani Rekreator, što će opet biti jedan dodatni sadržaj koji ćemo moći ponuditi ljudima, dakle, da se mogu prošetati uz Krapinicu. No, osim gospodarstva, rekreacije i turizma, moram napomenuti i da je jedan od mojih ključnih prioriteta isto tako ravnomjerni infrastrukturni razvoj svih mjesnih odbora na području grada. Stvarno sam posebno ponosna i izrazito zadovoljna suradnjom s mjesnim odborima, ali moram biti iskrena i priznati da su neki mjesni odbori puno bolje infrastrukturno opremljeni od drugih i to sam odlučna promijeniti koliko god budem u mogućnosti. Veliki naglasak sad u ove dvije, tri sljedeće godine bit će na rješavanju problema kanalizacije u naseljima Repovec i Tisanić Jarek. To su naša naselja koja su praktički u centru grada. I zato sad krećemo s rješavanjem tog problema. To je nešto što sam također obećala građanima u svom predizbornom programu obećala i od toga definitivno nećemo odustati. Zabočka naselja i mjesni odbori moraju biti ravnomjerno razvijeni.

Z: I evo, za kraj, vaša čestitka sugrađankama i sugrađanima uz Dan grada....

Dr. Đurek: Najprije, zahvaljujem svim Zabočankama i Zabočanima, članovima udruga, bilo u kulturi, organizacijama civilnog društva, sportu, vatrogastvu, na suradnji u proteklih godinu dana. Želim im puno uspjeha u daljnjem radu. Svim Zabočankama i Zabočanima želim sretan Dan grada i Dan župe Svete Jelene Križarice i veselim se nastavku dobre suradnje.